U džematu Kotor u Kotor Varošu danas je svečano otvorena obnovljena “Sultan Sofi Mehmed pašina” džamija i Šehidsko turbe.
Glavni imam medžlisa IZ Kotor Varoš prof. Samir ef. Delić prilikom otvaranja džamije kazao je da je posebno ponosan na činjenicu da su džematlije ovog medžlisa uglavnom vlastitim sredstvima i uz pomoć prijatelja i dobrih ljudi za nepunih 20 godina obnovili svih 13 džamija.
“Mi danas nismo samo sretni što otvaramo ovu džamiju, mi smo danas dragi prisutni i presretni, a vi ste tome svjedoci, zato što otvaramo posljednju od predratnih 13 džamija. Gradeći džamije sagradili smo i 10 aktivnih džemata koji su naš emanet, ali i motivacija za dalji rad i napredak, kako medžlisa Kotor Varoš tako i muftijstva banjalučkog i Islamske zajednice u BiH, ali i društva u kome živimo” istakao je ef. Delić.
Otvaranju džamije i turbeta prisustvovao je i muftija banjalučki Osman ef Kozlić koji je prilikom svog obraćanja okupljenim vjernicima kazao kako ga posebno raduje što danas svoja vrata i srca otvaraju i drugima, braći iz Rimokatoličke i Pravoslavne crkve.
Također pozvao je i sve one koji imaju bilo kakve informacije o nestalim i ubijenim Bošnjacima to kažu, kako bi porodice koje još uvijek tragaju za svojim najmilijima mogle dostojno i da ih sahrane.
“Poštovani prijatelji u ime ovih bijelih nišana, u ime ovih imena ispod ovog šehidskog obilježja želim danas uputiti poruku svim dobrim ljudima da pomognu da duše nađu smiraj, da nam pomognu da ih pronađemo i da ih dostojno sahranimo. Ovo se odnosi na sve koji znaju bilo šta, da o tome trebaju svjedočiti” istakao je muftija Kozlić.
Izaslanik Reis-ul-leme na otvaraju “Sultan Sofi Mehmed pašine” džamije Nusret Abdibegović direktor Uprave za vjerske poslove IZBiH, kazao je kako je obnovom ove džamije poraženo zlo koje ju je porušilo. Istakao je da je Bosna i Hercegovina domovina sviju nas, koja se voli onako kako se vole i roditelji.
“Naša vjera je islam, i tu pripadnost islamu iskazujemo Kelime-i šehadetom , našim džematom, našim mektebom i našim džamijama. Vi Kotorvarošani, vi Kotorani možete posvjedočiti da sve čovjek može izgubiti i obnoviti osim vjere ako se vjera izgubi onda čovjek nema kuda. Bez domovine i bez vjere čovjek je kao list na povjetarcu stalno ga nose i stalno ga progone. I zato želimo kazati da smo mi ovdje u Kotoru svoji na svome, dijeleći radost današnjeg dana sa našim sugrađanima i da to govorimo na bosanskom jeziku” izjavio je Abdibegović, naglašavajući da je Bosanki jezik jezik naš jezik.
Svečanom otvaranju “Sultan Sofi Mehmed pašine” džamije prisustvovao je veliki broj vjernika, kao i potpredsjednik bh. entiteta Republika srpska Ramiz Salkić.
U svom obraćanju Salkić je domaćinima čestitao obnovu svih džamija, te pozdravio predstavnike Katoličke i Pravoslavne crkve, koji su prisustvovali otvorenju.
“Mi koji živimo na ovom prostoru svjesni smo problema s kojima se suočavamo svih ovih godina. Ovo danas pokazuje da je cjelovita BiH jednakih mogućnosti za sve njene građane moguća. To pokazuje prisutvo predstavnika lokalne zajednica i predstavnika vjerskih zajednica. Dobro bi bilo da ono što danas ovdje vidimo, bude prošireno na cijelu BiH. Za početak, na Banja Luku”, kazao je Salkić, napominjući da djeca u Kotor Varušu ne mogu izučavati bosanski jezik. Naglasio je da su Bošnjaci čvrsto opredijeljeni za izgradnju mira, suživota, tolerancije i razumijevanja, ali da isto očekuju i od drugih.
Spomen obilježlje šehidima svečano je otvorio ministar za boračka pitanja FBiH Salko Bukvarević.
Podsjetimo, prvi spomen o postojanju džamije u Kotoru vezuje se za opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine. Uspostavom gruntovnice 1878. godine džamija u Kotoru se pominje po imenu “Sofi Mehmed – pašina”. Džamija je vremenom mijenjala lokaciju da bi 1972. godine bila sagrađena na mjestu na kome je i danas.
U proteklom ratu džamija u Kotoru doživjela je sudbinu ostalih jedanaest kotorvaroških džamija, zapaljena je 25. jula 1992. godine, a u narednim danima i do temelja porušena. Gotovo cijelo stanovništvo džemata u Kotoru je protjerano.
Povratkom Bošnjaka na predratna ognjišta razmišlja se o obnovi džamije, a 2002. godine i zvanično počinje njena obnova koja je trajala do 2017. godine. Uz obnovu džamije sagrađeno je i šehidsko turbe za 64 šehida ovog džemata, koji su ubijeni u ljeto 1992. godine.
(Izvor: Anadolija)
