(Od stalnog dopisnika “Dnevnog avaza” iz New Yorka)
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko prošle je sedmice podnio izvještaj o našoj zemlji Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Iskoristili smo priliku za razgovor s njim tokom boravka u SAD. Poručuje kako, nasreću, BiH nije prva na dnevnom redu u Vašingtonu.
Na svjetskoj sceni kao da postoji takmičenje u konfliktima i BiH u tom smislu nije prva na dnevnom redu – i to je dobro. Međutim, u američkom Kongresu, kod senatora i kongresmena postoji još određen interes za zemlju, u kojoj su Amerikanci zaustavili rat. Mogu čak reći da je u Vijeću za nacionalnu sigurnost interesiranje bilo izuzetno – ističe visoki predstavnik u razgovoru za “Dnevni avaz”.
Svi osim Rusije
On priznaje da s američkim i međunarodnim zvaničnicima nije razgovarao o ukidanju sankcija predsjedniku RS Miloradu Dodiku, kako su to najavili njegovi lobisti.
– O tome ništa nisam čuo, ali znam da je teže ukinuti sankcije nego ih uspostaviti – dodaje Inzko.
Napominje i kako je Dodik bio „nada Zapada“, veliki politički talent. Prisjeća se i da je aktuelni predsjednik RS podržavao izručenje Karadžića i Mladića, priznao da se u Srebrenici dogodio genocid.
– On svakako sam određuje svoju budućnost i sam odlučuje u kojem pravcu koristi svoje talente – smatra Inzko.
Ističe i kako je bilo očekivano da su njegov izvještaj Vijeću sigurnosti podržali svi osim Rusije. To je, kaže, standard. Smatra da Rusiju treba pitati zašto je Moskva isključivo na strani RS, zašto ne želi osuditi separatističke tendencije u tom entitetu.
Zato, dodaje Inzko, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović treba otputovati u Moskvu, sastati se s ruskim liderom Putinom.
Ističe da podržava sve kontakte koji su u interesu BiH, političke i ekonomske.
Iduće godine bi u Londonu trebao biti održan veliki samit o Balkanu. O tome je nedavno Inzko razgovarao sa zvaničnicima Doma lordova i ministarstva vanjskih poslova.
– Britanci se žele veoma ozbiljno i dubinski pripremiti za konferenciju berlinskog procesa koja će uskoro biti održana u Trstu te za samit iduće godine u Londonu – dodaje Inzko.
Primjer Kipra
No, ne vjeruje u špekulacije da bi ovaj samit bio uvod u Dejton 2, novu konferenciju o BiH.
– Za Dejton 2 nema baš puno interesiranja niti političke energije. Ako bi i jednom došlo do tog Dejtona 2, mogao bi se dobro i dugoročno pripremiti – kaže Inzko.
Ni sam nije siguran koliko će dugo još Ured visokog predstavnika djelovati u BiH. Kaže, to ovisi o drugom uvjetu agende 5+2, tzv. pozitivna procjena političke situacije i ispunjenja Dejtona.
– Procijenite sami! A, proces je dug. Evo, na Kipru, znači u EU, već 50 godina borave mirovne snage UNFICYP. Njemačka je čak 45 godina imala ograničen suverenitet. Zašto bi onda morali biti nervozni zbog prisustva OHR-a u BiH? Naravno, na osnovu konkretnog napretka, poslije određenog vremena treba zatvoriti OHR. Ali, to nije do mene. O tome odlučuje PIC. Nadam se, ipak, da će se dogoditi brzo, da Bosna i Hercegovina sa svojim talentiranim i srdačnim ljudima uskoro bude jedna fina i normalna zemlja – poručuje na kraju visoki predstavnik.
Moj boravak u BiH produžavaju neki domaći političari
Na pitanje da prokomentira navode premijerke RS Željke Cvijanović da “godinama priča istu priču protiv RS i brani svoje i promašaje politike ljudi koji stoje iza njega“, Inzko odgovara:
– Tačno je i djelimična je istina da godinama pričam isto, a vjerovatno se neke situacije ponavljaju, recimo priča o osporavanju uloge Ustavnog suda BiH. Pa, moram o tome da pričam ponovo i ponovo. Želio bih zaista da se stvari rješavaju, a ne da se ponavljaju.
Ko stoji iza mene je dobro pitanje. Vjerovatno su neke države u PIC-u do neke mjere zadovoljne mojim radom, inače ne bih bio na ovoj funkciji tako dugo. S druge strane, neki domaći političari produžavaju na neki paradoksalan način moj boravak u BiH.
Autor: Erol AVDOVIĆ