Search
Wednesday 29 May 2024
  • :
  • :

Moguće stvaranje životinjskog ili ljudskog potomstva pomoću sperme čuvane u svemiru

Moguće stvaranje životinjskog ili ljudskog potomstva pomoću sperme čuvane u svemiru

“Svemirski miševi”, čak njih nekoliko desetina zdravih rođeno je u laboratoriju Univerziteta Yamanashi u Japanu, nakon što su njihove majke oplođene spermom koja se devet mjeseci čuvala na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Zračenje na ISS-u je 100 puta jače nego na Zemljinoj površini, što je razina koja može izazvati oštećenje DNK u jezgrama tjelesnih stanica. Da bi istražili kako svemirsko zračenje utječe na DNK u reproduktivnim stanicama, japanski su naučnici 2013. godine na ISS poslali uzorke sperme 12 miševa, zamrznute na minus 95 stepeni Celzijusa.

Nakon 288 dana boravka zamrzivači s mišjom spermom su vraćeni. U istom razdoblju, naučnici pod vodstvom Teruhika Wakayame sa Univerziteta Yamanashi čuvali su u zamrzivačima na Zemlji spermu istih miševa.

Zatim su s oba uzorka sperme, svemirskim i zemaljskim, oplodili mišice. Nakon nekoliko sedmica na svijet su došla 73 “svemirska” miša te otprilike isto toliko oplođenih normalnom spermom. Pokazalo se da među dvije skupine miševa nije bilo razlike.

Teruhiko Wakayama, voditelj studije objavljene u Proceedings of the National Academy of Sciences kazao je da rezultati pokazuju kako je moguće stvaranje životinjskog ili čak ljudskog potomstva pomoću sperme čuvane u svemiru.

– Mi smo čuvali mišju spermu devet mjeseci na ISS-u. Iako je sperma bila blago oštećena, to se nije odrazilo na potomstvo koje je rođeno zdravo. Naše istraživanje pokazalo je da je u svemiru moguće čuvanje sperme barem devet mjeseci. To bi svakako trebalo biti korisno kada stigne svemirsko doba – pojasnio je Wakayama.

Debeli sloj atmosfere i Zemljino magnetsko polje štite ljude od svemirskog zračenja, visokoenergetskih čestica koje oštećuju DNK. Ta oštećenja mogu dovesti do razvoja tumora, slabljenja imunološkog sistema i oštećenja mozga. Zbog toga se na ISS-u provode stotine eksperimenata kojima se istražuje utjecaj zračenja na zdravlje astronauta.

– Cilj našeg projekta je uvidjeti je li u svemiru moguća reprodukcija sisavaca ili ne. Na nesreću, donijeti živog miša u svemir i voditi brigu o njemu je iznimno teško. Zbog toga smo se odlučili za ovaj jednostavniji eksperiment – rekao je Wakayama.

Inače, Teruhiko Wakayama je 2008. godine prvi klonirao zdravog miša iz stanica uginulog miša koje su 16 godina bile zamrznute na minus 20 stepeni Celzijusa.

Autor: Avaz.ba 




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.