BiH je jedina zemlja u regiji koja još uvijek nema zakon o vanjskim poslovima. Uprkos upozorenjima na potrebu donošenja ovog zakona, on je već godinama na “listi čekanja”, što predstavlja prepreku u radu Ministarstva vanjskih poslova BiH i cjelokupne diplomatsko-konzularne mreže.
U revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH je nepostojanje tog zakona istaknuto kao ključni problem zbog kojeg je, između ostalog, Ministarstvu vanjskih poslova gotovo poslovično dato mišljenje s rezervom.
Vanjska politika BiH se trenutno bazira na dokumentu “Opći pravci i prioriteti za provedbu vanjske politike BiH”, kojeg je Predsjedništvo BiH usvojilo 2003. godine. U međuvremenu su aktivnosti na izradi ovog zakonskog rješenja gotovo u potpunosti zaustavljene, sve do maja 2016. godine, kada je Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak o formiranju Radne grupe koja je zadužena za analizu kapaciteta postojeće strukture Ministarstva vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH za sprovođenje strategije vanjske politike BiH za period od 2017. do 2020. godine, a zatim i kreiranje nacrta zakona o vanjskim poslovima BiH.
Radnu grupu čine predstavnici kabineta članova Predsjedništva BiH i bh. diplomate, a nacrt zakona o vanjskim poslovima bi, sudeći prema najavama ministra Igora Crnadka, uskoro mogao ugledati svjetlo dana.
– Sigurno će vrlo brzo doći do završetka jednog prijedloga koji će biti spreman za parlamentarnu proceduru. Radna grupa će iduće sedmice, najvjerovatnije u srijedu, imati sastanak, koji sam ja sazvao u dogovoru sa Predsjedništvom BiH, i nadam se da ćemo sada imati jedan bolji tempo i ubrzo doći do prijedloga zakona koji će biti spreman za parlamentarnu proceduru – kazao je Crnadak za Faktor.
Ovim zakonom bi, između ostalog, trebao jasno biti definiran rad 44 ambasade BiH, šest konzulata i šest stalnih misija u svijetu.
– Zakon bi mnogo poboljšao funkcioniranje, uveo čitav niz pravila koja bi olakšala rad ministru vanjskih poslova i službama Ministarstva, te bi uveo mnogo više reda u sistem funkcioniranja čitave diplomatsko-konzularne mreže – smatra Crnadak.
U Parlamentarnoj skupštini BiH se pitanje nepostojanja ovog zakona problematiziralo u nekoliko navrata, ali bez rezultata.
– Kao delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u prošlom mandatu sam 13 ili 14 puta pokretala inicijativu i postavljala pitanja inicirajući da se donese zakon o vanjskim poslovima BiH. Taj zakon predstavlja temelj kuće koja se zove vanjski poslovi. Mi smo kao Komisija za vanjske poslove u nekoliko navrata pokretali to pitanje, insistirali na tome. Jako je bitno ko predstavlja BiH van zemlje. Važno je definiranje kvalifikacija osoba koje su neophodne za obavljanje diplomatskih dužnosti. To moraju biti osobe koje jako dobro poznaju vanjsku politiku, koji poznaju ukupnost međunarodnih odnosa i moraju biti osobe koje govore barem jedan strani jezik. Van pameti je da imenujemo ljude koji niti poznaju međunarodne odnose, niti govore strane jezike – kazala je za Faktor Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ono što bi ovaj zakon trebao definirati je, smatra Kapetanović, jeste funkcioniranje i učinak ekonomske diplomatije.
– Ona je vrlo važan faktor za ekonomski prosperitet jedne države. Naše osoblje u ambasadama bi moralo raditi i ekonomsku diplomatiju. Meni se ne sviđa kao članu Komisije za vanjske poslove ideja da Vanjskotrgovinska komora BiH delegira imena ljudi koji će raditi tu ekonomsku diplomatiju u ambasadama. Ja mislim da to moraju biti kvalifikovane osobe koje poznaju i međunarodne odnose, te koje su obrazovane u institucijama koje pružaju takvo znanje – izjavila je Kapetanović.
Ministar Crnadak nije bio voljan komentirati razloge zbog kojih dugi niz godina čekamo zakon o vanjskim poslovima. S druge strane, zastupnica Kapetanović smatra da je uzrok toj činjenici nepostojanje volje u jednom bh. entitetu.
– Predsjedništvo BiH je institucija koja treba da donese zakon o vanjskim poslovima. Prema informacijama koje ja imam od ranije, nije bilo volje kod člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji nije bio saglasan sa tekstom dokumenta koji je napisan još, čini mi se, prije nego što je Sven Alkalaj preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova. Zakon postoji pripremljen u nekoj ladici nečijeg stola, ali nije bilo saglasnosti iz Republike Srpske vezano za to – izjavila je Kapetanović.
mm
