Search
Friday 29 March 2024
  • :
  • :

Cazin konačno dobio ulicu svoga velikana Hamdije Pozderca

Danas je u Cazinu svečano otvorena ulica Hamdije Pozderca, jednog od najznačajnijih ljudi koje je naš grad imao i dao. U prisustvu gradonačelnika Cazina, premijera USK i predstavnika općinskog vijeća, svečano je otvorena ulica i otkrivena ploča s imenom čovjeka koji je puno dao, ne samo za svoj rodni Cazin, nego za cijelu BiH.

 

Hamdija Pozderac je bio bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva SR Bosne i Hercegovine i predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Sadeta i Zuhra). Još za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Hamdija Pozderac

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971-74. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971-78. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, dao je ostavku zbog umiješanosti u Aferu Agrokomerc i zahtjeva da se povuče iz političkog života Jugoslavije.

Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu 1959. godine. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opštu sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima, stoji na zvaničnoj stranici Wikipedia o Cazinjaninu, koji je obilježio jedno vrijeme političkog života bivše države SFRJ, ali posebno svoje Bosne i Hercegovine i naroda kojem je pripadao. Vjerujemo da će ulica koja je danas i zvanično otvorena, očuvati sjećanje na ovog velikog čovjeka i da će to generacije koje dolazi znati cijeniti i njegovati.

 

Cazin. Net



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.