Search
Thursday 6 August 2020
  • :
  • :

Bazeni u Maloj Kladuši nekada, danas i sutra”video”

MALA ŠKOLA NOVINARSTVA – U okviru Projekta „Mala škola novinarstva“ kojeg Redakcija ReprezenT-a realizira u Osnovnoj školi „Sead Ćehić“ iz Grahova, planom je bila predviđena priprema i obrada jedne istraživačke priče. Između nekoliko ponuđenih tema od strane realizatora Projekta, mi, „Mali novinari“, odabrali smo temu bazena u našoj Mjesnoj zajednici Mala Kladuša. Budući da se ovakve teme pripremaju i rade na duži period, započeli smo u martu a evo priveli kraju i priču objavljujemo početkom jula. Istine radi, čuli smo da su bazeni iznajmljeni jednom Kladuščaninu iz Amerike te smo čekali a potom i dočekali da se ova lijepa informacija potvrdi konkretnim i vjerodostojnim saznanjima te smo svjedočili početku radova na uređenju i obnovi infrastrukturnih sadržaja u kompleksu nekadašnjeg Sportsko-rekreacionog centra „Bazeni Mala Kladuša“.

Ovaj kompleks bazena u Maloj Kladuši otvoren je uoči čuvene afere „Agrokomerc“ 1987. godine. Afera a potom i posljednji rat učinili su svoje te su bazeni bili predmet zakupa od jedne porodične firme koja je nešto gradila na njima da bi sudskim putem ostvarila 1,5 mil. KM priznatih potraživanja od „Agrokomeca“ kao vlasnika bazena. Osim toga, na ovom lokalitetu na kojem leže bazeni nisu do danas na pravi način riješeni imovinsko-pravni odnosi, ali konačnom presudom Kantonalnog suda su bazeni ipak vraćeni „Agrokomercu“ čime je otklonjena prepreka i smetnja odabira načina gospodarenja bazenima.

 

 

 

 

Ramo Hušidić, jedan od investitora sa ekipom “Male škole novinarstva”

Pojavio se zainteresiran ulagač za obnovu i korištenje ovog kompleksa u narednom periodu od pet godina u imenu Husein Ibradžić, poduzetnik iz Detroita – USA, sa poslovnim partnerom iz Velike Kladuše. Radovi se svakodnevno odvijaju a investitori najavljuju početak kupanja na jezeru za petnaestak dana, i to besplatno za sve uzraste. Dok se Kladuščani budu besplatno kupali na jezeru, investitori će obnavljati veliki olimpijski i dječiji bazen te uređivati uništenu i devastiranu infrastrukturu u sklopu bazena. Ono što je najvažnije, partner iz Podzvizda – Velika Kladuša Ramo Hušidić, nam reče da novac neće biti problem, a tamo gdje novac nije problem drugih problema u pravilu nema ili su oni mali.

Mogu problemi zapravo biti i veliki ako dolaze iz lokalne zajednice, odnosno Općine, budući da je za vrijeme našeg boravka i razgovora sa investitorom došla općinska inspekcija i sačinila odgovarajući zapisnik, a naknadno smo saznali da je inspekciju poslao šef kabineta općinskog načelnika. Ovaj lokalitet i bazeni u Maloj Kladuši već godinama su ruglo Kladuščana općenito i sa njima niko nije gospodario pažnjom dobrog privrednika, upravo zbog čega su postali ruglo koje je najviše pogađalo domaćinstva u neposrednoj blizini odnosno domaćinsta kojima je izuzeto zemljište da bi se bazeni izgradili. I nikada se niko nije sjetio poslati inspekciju ili komunalce da očiste i urede bazene, već se sada vlast sjetila kada je neko to počeo da uređuje. Hušidić nam je kazao da mu je drago da inspekcija dođe, i da se vidi u kakvom se stanju bazeni preuzimaju od njihova vlasnika, a to je „Agrokomerc“, odnosno Vlada Federacije BiH. -Mi niti nemamo namjeru ništa nezakonito poduzimati već ćemo raditi sve u skladu sa važećim zakonskim propisima, a budući da je već dobar dio opreme stigao iz Amerike, mogu kazati da ćemo od ovih bazena urediti jedan od najuređenijih sportsko-rekreacionih centara u BiH, kazao nam je Ramo Hušidić.

Bazeni u Maloj Kladuši neće više stajati prazni i biti opće ruglo Kladuščana a niti će Kladuščani imati više potrebu odlaziti na kupanje u komšiluk ili u insotranstvo. Bazeni su opće dobro svih Kladuščana a izgrađeni su iz radničkih plata. Kome je odgovaralo ovakvo stanje sa bazenima govore naši sagovornici u video prilogu pa i o tomu šta će biti sa ovim kapitalnim objektom u narednom periodu. Bazenima su i do sada upravljali privatnici mada je njihov vlasnik Država a dijelom i dioničari „Agrokomerca“. Međutim, niko ništa nije do sada poduzimao da se ovo ruglo ranije sanira. Ono što smo vidjeli i zabilježili na terenu te na osnovu izjava jednog od investitora, njihov ugovorni zakup je neka druga i ozbiljnija priča od svih dosadašnjih koje su se zasnivale na prevarama i pokušajima da se do imovine i prirodnog bogatstva dođe za bagatelnu cijenu što srećom nije uspjelo.

 

Ovaj sadržajni prilog pripremljen na osnovu razgovora sa pet učesnika definitivno je jedna lijepa priča iz Male odnosno Velike Kladuše, tim prije što će investitori imati maksimalnu podršu viših nivoa vlasti Kantona i Federacije BiH jer su konačno i definitivno shvatili o kakvom se i kolikom prirodnom bogatstvu radi, kaže jedan od naših sagovornika, Enes Demirović, u ime Komisije za koncesije Vlade USK-a. Više se Kladuščanima neće dešavati da im pred očima propada ovakvo prirodno bogatstvo, a to bogatstvo su istražne bušotine na tri lokacije sa oko 500 litara termalne vode u sekundi. -Samo bušotina u kompleksu bazena sa dubine od 240 metara dovodi 150-200 litara termalne vode u sekundi dok su druga dva izvora Purići i Barake koji zajedno daju oko 500 litara termalne vode u sekundi. Tadašnji naš genijalni plan je bio da se ova voda dovede u Veliku Kladušu, u Sportsko-rekreacioni centar sa bazenima i da se grad grije uz dizalice topline te da se izgrade tople aleje – plastenici za voće i povrće. Međutim, takve planove za koje su postojali i odgovarajući projekti, osujetila je afera „Agrokomerc“ koja nam je u naslijeđe ostavila ovo što danas vidimo na bazenima, kazao nam je Omer Suljkanović, stručnjak za vode i aktivni sudionik planiranja svega o čemu govori u video prilogu iz tog vremena.

Inače, veliki bazen u Maloj Kladuši je olimpijskih dimenzija i kriterija, 50x25m u kojem se mogu održavati vaterpolo utakmice. Sportsko-rekreacioni centar „Bazeni Mala Kladuša“, zamišljen je da se izgradi i koristi u balneološke svrhe, dakle za rekreaciju ali i kao lječilište poput Topuskog.

Pored bogatstva termalnim vodama, Velika Kladuša ima neprocjenjivo bogatstvo i hladne, pitke vode, a što potvrđuje izgrađena fabrika za pakovanje vode u Purićima, koja ima koncesiju na 14 litara vode u sekundi. Međutim, ova fabrika, iako izgrađena i opremljena, još uvijek nije u funkciji. -Velika Kladuša još uvijek ima rezerve od stotinjak litara pitke vode u sekundi, a termalna voda se može koristiti kao pitka voda, dodao je Omer Suljkanović. -Topla voda je dar prirode i ništa ne košta, ali se niti ne koristi. Išlo se svjesno da se sve uništi u „Agrokomercu“ pa tako i bazeni, kategoričan je Mumin Pehlić, dugogodišnji radnik „Agrokomerca“.

Predlažemo u nastavku pogledati naš mali istraživački prilog o problemima bazena u Maloj Kladuši i planovima investitora da od dosadašnjeg rugla izgrade jedan od najuređenijih i najljepših sportsko-rekreacionih centara u BiH. Prije svega prirodne ali i sve druge pretpostavke za takvu tvrdnju postoje, samo ih treba stručno ukomponirati i realizirati kao projekat. Pripremili „Mali novinari“: Ema FAZLIĆ i Anesa BATAKOVIĆ




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.