Otkako je Vlada FBiH uvela moratorij na zapošljavanje državnih službenika i namještenika, najmanje 200 osoba je uz njenu saglasnost zaposleno u federalnim institucijama i preduzećima u stalni radni odnos, na određeno i po ugovorima o djelu. Podsjećanja radi, moratorij je uveden 2. aprila 2015. godine, te je nekoliko puta produžavan, a posljednji put to se desilo do 30. juna ove godine, kada se očekuje da će biti donesena i nova odluka o produženju.
Ugovori o djelu
U početku je moratorij uveden za sve, da bi potom bio ublažavan pa tako sada zabrana novog zapošljavanja važi za sve osim za ministarstva, te je dozvoljeno sklapanje ugovora o djelu u slučaju neodložne potrebe.
No, saznajemo da su se zapošljavanja odobravala i za druge institucije koje su, tobože, izuzete iz zabrane. U aprilu ove godine odobren je, primjera radi, prijem dva zaposlenika u JP „Nacionalni park Una“, jednog u Federalni zavod za agropedologiju i provođenje konkursa za prijem vozača u „Gender centru FBiH“.
Odobrenja je Vlada FBiH davala za ministarstva, zavode, uprave, agencije, javna preduzeća, a najviše zapošljavanja bilo je u januaru i februaru 2016. godine, kada je data saglasnost za oko 60 osoba. Sudeći prema raspoloživim informacija, očito je postojala “prijeka potreba” i za vozačima i osobama za poslove čišćenja.
Skoro polovina novouposlenih slučajeva odnosi se na ugovore o djelu, a činjenica je i da je Agencija za državnu službu FBiH objavila više od 25 konkursa za prijem državnih službenika i to od jednog do dvadesetak po konkursu.
Komentirajući ovu temu, politički analitičar Žarko Papić u izjavi za naš list kazao je da nikakav realni moratorij ne postoji i da je njegovo uvođenje zapravo samo jedna u “obilju političkih floskula”.
“Iznimni slučajevi”
– Jedan od glavnih problema bh. ekonomije, društva i socijalne situacije je prekomjeran broj zaposlenih u administraciji, koja ima životinjski nagon da preživi, a pošto ona vlada zakonima, uredbama i slično, ima i mogućnost da tu svoju animalnu potrebu za preživljavanjem i realizuje – istakao je Papić.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i predsjednik Udruženja ekonomista „Academic Tuzla“, također smatra da je moratorij samo paravan.
– A zapravo kroz „iznimne slučajeve“ se zapošljava i ko treba i ko ne treba. To nije pravo rasterećenje. U javnoj upravi se nije puno smanjio broj zaposlenih. Bilo bi bolje da se u okviru institucija dođe do preraspodjele umjesto zapošljavanja. Istovremeno, ne osjeti se povećanje radne snage u realnom sektoru – podsjeća Hadžić.
Opravdanja pod krinkom odlazaka u penziju
Iz Vlade FBiH su u više navrata tvrdili kako moratorij daje “značajne rezultate i uštede”, a da se zapošljavanja odobravaju u slučajevima kada ljudi idu u penziju. Obrazloženja su bila i da Vladin kolegij, prije utvrđivanja konačnog dnevnog reda, odbije ogroman broj zahtjeva, ali da “ministarstva imaju veliku koncentraciju posla”.
– Što se tiče drugih federalnih ustanova, institucija, ako šest ljudi ode u penziju, treba primiti bar četiri čovjeka. To je ono što je nužno. Mnogi su i na bolovanju. Zatim, postoje potrebe inspekcijske službe koje su specifične. Porezna uprava FBiH je imala velike naplate poreza i opravdali su prijem novih zaposlenika – pravdaju se u Vladi.
Autor: M. R. S.
