Kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjim u Europi
Kao jedna od rijetkih zapadnih zemalja Njemačka se još uvijek ustrajava na načelu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog. Vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to želi ukinuti.
Njemačka je useljenička zemlja – tu činjenicu na svojoj online stranici ističe i Ministarstvo unutarnjih poslova, a zatim se poziva na statistiku: više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 milijuna građana bez njemačkog državljanstva – 16 posto stanovništva.
No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjim u Europi. Dok je primjer radi 2021. u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno 10 državljanstava, u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto.
Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uvjetima koje valja ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se promijenili sadašnji stroži uvjeti, piše Deutsche Welle.
Dvostruko državljanstvo kao pravo
Najveća prepreka dosada je bila odredba po kojoj se generalno insistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, odvjetnica specijalizirana za pravo o strancima u uredu Schlun & Elven iz Kelna. “Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprječava u dobivanju njemačkog državljanstva zahtjev je da se odrekne ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome inzistiraju”, naglašava Schäfer.
Nacrtom novog zakona predviđa se da odricanje prethodnog državljanstva više nije uvjet za sticanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog pravnog boravka u zemlji osam na pet godina – kao što je to već slučaj u većini europskih zemalja, objašnjava njemačka advokatica.
Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uvjeti, nadležne službe moraju naturalizirati zahtjeve podnositelja, one koji nemaju više nekog manevarskog prostora”, naglašava. Schäfer.
Sadašnji zakon dvostuko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Europske unije – oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjera radi Sirije, Južne Afrike, Afganistana, Alžira ili Irana.
Zakon star više od 100 godina
Aktuelne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potiču još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carski”. Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): tko je njemački državljan, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodi da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.
Taj argument protiv dvostrukog državljanstva i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutarnjeg sukoba oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijeliti. Kažu da njemačko državljanstvo ima posebno značenje i simboliku i strahuju da bi pretjerano velikodušna politika dvojnog državljanstva mogla dovesti do toga da ljudi stiču državljanstvo iz čisto praktičnih razloga, bez ikakve stvarne veze naspram Njemačke. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoje drugo državljanstvo i status stranca.
Za advokaticu Julie Schäfer su to zastarjela uvjerenja “koja se u posljednjih 100 godina nisu puno promijenila. Osim toga, naglašava ona, “već i sada je u Njemačkoj – jednako kao iu drugim europskim državama – praksa da se osobe s dva državljanstva koja žive u zemlju tretiraju kao Nijemci. To znači da ne postoji mogućnost da neko izabere iz oba svijeta samo ono što mu odgovara.”
Ekonomski i politički razlozi
Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačna useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Tu se zemlja nalazi u oštroj konkurenciji s drugim europskim zemljama, poput Francuske, Nizozemske ili Švedske, koje imaju blaže kriterije i manje prepreke za dolazak kvalificirane radne snage iz inozemstva.
Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj. Želi se potaći “brža i bolja integracija stranaca u njemačko društvo”, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracijskog procesa, pa bi oni koji su taj proces prošli mogli dobiti državljanstvo, što uključuje i sva zakonska prava i obveze u Njemačkoj, uključujući i pravo glasa na izborima”, napominje Schäfer.
Ostali uvjeti
Za dobijanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uvjeti. Jedan od njih, koji iu novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno kazneno osuđena. Osim toga bi i dalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosad potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniji B1, a predviđeni su i izuzeci za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.
Jednako tako se i nadalje propisuje obveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj.
Dobijanje dvostrukog državljanstva trebalo bi biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.
Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuće koalicije predstavljen je krajem svibnja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tijekom jeseni.
izvor Avaz.ba
