Ramazan u imamskoj porodici Avdibašić iz Tuzle ove je godine u znaku posebne radosti i zadovoljstva. Neposredno prije ramazana maturantica Behram-begove medrese Elmedina i njen brat Ahmed, učenik sedmog razreda Međunarodne osnovne škole, postali su hafizi.
Na to su najponosniji njihovi roditelji Elmedin i Nizama Avdibašić.
Podrška i oslonac
Prve harfove arapskog pisma Elmedina i Ahmed naučili su u mektebu kod svog djeda Ismeta ef. Avdibašića, dugogodišnjeg imama u džematu Slavinovići u Tuzli. Priznaju da su im djed, nana, kao i ostali članovi familije, bili izuzetna podrška i oslonac dok su učili Kur’an napamet.
– Naši muhafizi prof. Edin ef. Dedić i prof. Ahmed ef. Huskanović imali su i strpljenje i volju da rade s nama. U početku je bilo pomalo teško, a onda kad smo savladali tehniku učenja, sve je išlo drukčije. Za skoro četiri godine naučili smo Kur’an napamet. Istovremeno smo redovno išli u školu i trudili se da budemo što bolji đaci. Moramo priznati da smo imali veliko razumijevanje naših profesora – ispričala nam je Elmedina.
Ahmed napominje da su, kada su položili hifz, osjećali puninu u duši koja se riječima ne može opisati.
– Naša je sreća zaista velika i svakome ko ima nijet da uči hifz kazali bismo neka krene – uspjet će – dodaje Ahmed.
Ahmed i Elmedina: Za skoro četiri godine naučili Kur’an napamet
Uče mukabele
Avdibašići i ovog ramazana uživaju u postu i namazu. Protekle subote zatekli smo ih u dvorištu Turali-begove džamije u Tuzli. Elmedina je i taj dan, s još tri tuzlanske hafize i nekoliko džematlijki, učila žensku mukabelu, dok je Ahmed s ocem Elmedinom stigao s hafiske mukabele koja se uči u džamiji kralja Abdulaha. S majkom, djedom i nanom dočekao ih je i njihov mlađi brat Abdulah, koji nije krio da je i njegova želja da jednog dana postane hafiz.
Djed Ismet ponosan
– Nema veće dobiti, a ni rahatluka u ovozemaljskom životu, nego imati hairli i u vjeri odgojenu porodicu. Imam dva sina, Elmedina, koji je završio Gazi Husrev-begovu medresu i zaposlen je u Medžlisu IZ Tuzla, i Enesa, koji je ljekar u Kalesiji.
S obzirom na to da svi živimo u jednoj avliji, naš ramazanski adet je da skupa dočekujemo i iftar i sehur. Devetero nas bude za sofrom na sehuru – pravi džemat. Snahe uvijek pripreme svježu hranu i gledaju svima da ugode – priča Ismet-efendija ne krijući ponos zbog toga što je postao djed dvoje hafiza.
Autor: A. HADŽIĆ
