Search
Monday 29 April 2024
  • :
  • :

Nova ekonomska politika – Oslobađanje resursa i pokretanje BiH

Nezaposlenost, odlazak populacije i socijalna nesigurnost, predstavljaju glavne ekonomske probleme u BiH, čije rješavanje može dovesti do ubrzanog ekonomskog rasta.OSB

Dosadašnje vođenje ekonomske politike, kao i razne mjere i prijedlozi iz Reformske agende nisu dale očekivane rezultate, te nam zbog toga treba sasvim jedan novi pristup u ekonomskoj politici, gdje bi se naši resursi oslobodili i stavili u funkciju bržeg ekonomskog rasta. Problem Reformske agende je  neuspješno i parcijalno provođenje usvojenih mjera.

 

Novi pristup u ekonomskoj politici podrazumjeva stvaranje novog pozitivnog poslovnog okruženja kroz paket mjera, koje se moraju u cjelosti, zajedno i u kratkom roku provesti:

  • Reforma radnog zakonodavstva kroz smanjivanje doprinosa i usklađivanje poreza na dohodak
  • Oslobađanje privrede od raznih parafiskalnih nameta
  • Olakšavanje procedura registracije poslovnih subjekata

REFORMA RADNOG ZAKONODAVSTVA KROZ SMANJIVANJE STOPE DOPRINOSA I USKLAĐIVANJE STOPA POREZA NA DOHODAK

Ukoliko želimo ostvariti cilj brzog ekonomskog rasta, potrebno je smanjiti doprinose, kako isti u ukupnom iznosu ne bi prelazili 25% bruto plate. Ova stopa bi bila stimulativna za novo zapošljavanje. Smanjivanjem doprinosa bi se zaista rasteretile obaveze zaposlenih osoba, čime bi se dodatno povećao raspoloživi dohodak i lična potrošnja. Kako poslodavci ne bi iskoristili u cjelosti porezne olakšice, neophodno je povećati zakonski propisanu minimalnu satnicu, tj. minimalnu neto platu radnika. Time će svaki radnik imati veću platu, tj. veća primanja.

Također, značajno bi se smanjio i udio sive ekonomije, jer kroz ovaj prijedlog, poslodavcima se više isplati biti dio sistema, nego van njega, što bi opet u konačnici dovelo do većeg punjenja van budžetskih fondova, što je jedna od pretpostavki za povećanje penzija.

Kada je u pitanju porez na dohodak naš stav je da dohodak pojedinca ne smije biti oporezovan ispod dohotka od 1.000 KM mjesečno.

OSLOBAĐANJE PRIVREDE OD RAZNIH PARAFISKALNIH NAMETA

Niko ne zna koliko tačno ima parafiskalnih nameta. Procjena je da ih u FBiH ima preko 400! U parafiskalne namete spadaju razne takse, naknade koje opterećuju poslodavce. One čine i do 5% finansijskih izdvajanja poslodavaca od njihovog poslovanja.

Poslodavci su generalno opterećeni raznim dodatnim parafiskalnim nametima, koji opterećuju poslovanje na način da se sredstva prebacuju u budžet općina, umjesto da služe za poboljšavanje poslovanja preduzeća. Znajući da firme u BiH posluju na granici poslovanja, ukidanje ili smanjivanje bespotrebnih taksi, poput takse za istaknutu firmu, pomoglo bi u poslovanju i poboljšalo bi poslovno okruženje.

OLAKŠAVANJE PROCEDURA REGISTRACIJE POSLOVNIH SUBJEKATA

Razvoj poduzetničke klime predstavlja okosnicu budućeg ekonomskog razvoja BiH. Složene, dugotrajne i finansijski skupe procedure osnivanja pravnih subjekata destimulativno djeluju na poduzetničku klimu, te je smanjivanje privrednog potencijala na ovaj način među glavnim razlozima zašto imamo visok stepen nezaposlenosti, kao i odlazak populacije u potrazi za boljim poslovnim i životnim prilikama.

Vrijeme za osnivanje pravnih lica se treba značajno smanjiti, te u tu svrhu bi se trebalo započeti sa projektom kojeg ćemo nazvati „OPEN“ (One Procedure for New Economy), gdje će službenik primiti zahtjev za osnivanjem pravnog lica, te će kroz uvezani sistem završiti kompletnu registraciju, koja uključuje dobijanje Sudskog rješenja, poreskih i statističkih brojeva, te otvaranje bankovnog računa za nekoliko dana, kao i dobijanje raznih dozvola poput građevinske dozvole, čije vrijeme za izdavanje treba značajno smanjiti, recimo na 30 dana. Na ovaj način, pored vremenske uštede, štedi se i vrijeme obilaska institucija, te olakšava pokretanje pravnog lica, što je vrlo bitno za domaće, ali i za strane investitore, koji u značajnoj mjeri zaobilaze BiH, upravo zbog rigidnih procedura osnivanja firmi i dugotrajnog perioda dobijanja građevinskih dozvola.

 

Tekst pripremili Makroekonomski analitičari: Mr. sc. Faruk Hadžić i Mr. sc. Dino Hadžialić




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.