U Hrvatskom narodnom saboru (HNS) uskoro će i formalno ostati samo HDZ BiH. Ostale stranke, koje su u praksi samo na papiru članice, kreću u formiranje jedinstvenog bloka koji bi trebao zajednički nastupiti na općim izborima sljedeće godine.
HNS je u biti trebao biti nevladina organizacija zamišljena kao “nadstranačko tijelo koje bi okupljalo sve političke predstavnike Hrvata u BiH” i u kojem su trebali biti i predstavnici akademske zajednice, društvenog života pa i Katoličke crkve u BiH.
Na kraju, sve važnije pozicije u HNS-u zauzeli su kadrovi HDZ-a BiH ili njihovi poslušnici, a predstavnici opozicije nisu pozvani ni na skupštinu. Predsjednik HNS-a je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kojeg je HNS opet “izabrao” kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2014. Sabor je u međuvremenu služio kao maska za HDZ BiH i gušenje ostalih stranaka, formalnih članica kojima danas malo ko zna i imena predsjednika.
Novi hrvatski blok
Kako navodi naš sagovornik iz vrha HNS-a, u toku su pregovori više stranaka s hrvatskim predznakom. Novi hrvatski blok sigurno će predvoditi HDZ 1990 kao najjača opozicijska stranka među Hrvatima. “Devedesetka” je i uoči prošlih općih pa i prošlogodišnjih lokalnih izbora nastupila sama, budući da ih kod sastavljanja zajedničke HNS-ove liste HDZ BiH “nije ni primjećivao”. Sad se svi zvaničnici ove stranke spremaju javno istupiti iz HNS-a i odluku o tome donijet će u sljedećih desetak dana.
To će im ujedno biti i lakmus papir kako bi se stranka profiltrirala pred sljedeće opće izbore, nešto slično kao i uoči prethodnih jer nema sumnje da će neki ostati uz HDZ BiH.
Osim HDZ-a 1990 u ovaj blok će sigurno ući i Hrvatska stranka (bivši HNI) koja je nedavno za predsjednika izabrala Božu Skopljakovića iz Novoga Travnika. Skopljaković je iz Oružanih snaga BiH u penziju otišao koncem prošle godine, a u vojnoj službi je nekoliko godina bio i vojni izaslanik BiH u Washingtonu. Na čelu Glavnog odbora je Krešimir Zubak.
Božo Skopljaković bio je vojni ataše BiH u Washingtonu
Spomenute dvije stranke ranije su pred prošle opće izbore bezuspješno pokušale dogovoriti ujedinjenje. Pokušalo se ujedinjenje i s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), ali bezuspješno. Šef HSS-a Mario Karamatić posljednjih dana obilazi najviše Bosnu s ciljem jačanja stranke i nailazi na nezadovoljstvo posebno u Srednjoj Bosni i Posavini. Ukoliko ne dobije bolju ponudu od HDZ-a BiH (mjesto na listi za državni parlament), mogao bi se priključiti ovom novom bloku.
Naš sagovornik ističe da Karamatiću ne vjeruju, kao što mu ne vjeruje više ni solidno članstvo. Nisu vjerovali ni njegovoj prethodnici na čelu stranke Ljiljani Lovrić koja je odanost HDZ-u BiH i razvaljivanje NHI-HSS-a materijalizirala zaposlenjem u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, članstvom u Upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane BiH…
Nezadovoljstvo politikom HDZ-a BiH, kako “privatizacijom” HNS-a tako i pozicija u vlasti od općinskog do državnog nivoa nije novost. Na primjer, kod nedavnog predlaganja izmjena Izbornog zakona BiH nije uvažena niti jedna sugestija ostalih stranaka, ponajprije HDZ-a 1990.
“Devedesetka” je tražila i da se pokuša kroz izmjene poboljšati i trećerazredna pozicija Hrvata u RS-u, ne samo u Hercegovini, a posebno da se ne ukidaju prava Hrvatima u FBiH koji žive u Bosni. Stranku vodi Ilija Cvitanović iz glavnog stranačkog uporišta Prozora-Rame, a stranka bi se uskoro mogla u potpunosti odreći i bivšeg lidera Martina Raguža, što zbog podrške prijedlogu Izbornog zakona BiH što zbog ambicije da se ponovo kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Pritisci, ucjene i zapošljavanja
Faktorov sagovornik iz vrha HNS-a istaknuo je da su i u HDZ-u BiH toga svjesni i da su već krenule ucjene, pritisci pa i kupovina funkcionera iz drugih stranaka s hrvatskim predznakom.
O masovnom zapošljavanju u javna preduzeća govori i podatak da je samo prošle godine zaposleno 377 novih radnika u Elektroprivredi HZHB u trenutku kad je ta kompanija zatražila i dobila od UniCredit Banke čak 14 miliona maraka vrijedno dozvoljeno prekoračenje na tekućem računu kompanije radi održavanja likvidnosti.
Nedavno je u Livnu lider lokalnog HDZ-a 1990, hirurg Nediljko Rimac praktično otjeran s posla u bolnici u koju je iz inozemstva došao usred najjačeg rata. Istovremeno su iz svih upravnih odbora smijenjeni članovi koji se nisu složili s kadroviranjem i zapošljavanjem koje provodi HDZ BiH.
Budući da bi okosnicu novog hrvatskog bloka trebale činiti i stranke koje imaju zastupnike u RS-u, HDZ BiH ovih dana sprema i smjene u dogovoru sa “strateškim partnerom” SNSD-om.
Davor Čordaš, dopredsjednik HDZ-a BiH koji je bio izabran kao delegat Hrvata, potom tu funkciju prepustio SNSD-ovom Hrvatu i zasjeo u fotelju entitetskog ministra za izbleglice, radi na smjeni predsjedavajućeg Kluba Hrvata u tom bh. entitetu Tomislava Tomljanovića iz Hrvatske stranke (bivšeg NHI-ja) kako bi ga u potpunosti marginalizirao, tvrdi drugi Faktorov sagovornik.
HDZ-ova “vlada u sjeni”
U Predsjedništvo HNS-a su formalno uključeni svi šefovi stranaka s hrvatskim predznakom, naravno koji su to htjeli. Međutim, stanaka je na papiru 13. Druga najjača je HDZ 1990, slijedi HSP BiH, HSS… Neke od njih nemaju ni općinskog vijećnika, kamoli zastupnika u državnom parlamentu, a u šali se govori da bi svi njihovi članovi mogli stati u jedan autobus.
Članova Predsjedništva HNS-a je 26, a razliku su popunili naravno članovi predsjedništva i drugi funkcioneri HDZ-a BiH. Glavno vijeće organizirano je poput “vlade u sjeni” što je tradicija, na primjer, među opozicijom u Velikoj Britaniji gdje se “ministri u sjeni” čak tako i predstavljaju.
Božo Ljubić je s HDZ-om 1990 i uz pomoć Ive Sanadera pokušao srušiti Dragana Čovića, a onda je s Čovićem pokušao ugasiti HDZ 1990
Na čelu joj je Božo Ljubić koji je čas član HDZ-a BiH, čas protivnik Čovića i osnivač HDZ-a 1990, čas Čovićev “glasnogovornik” koji je u penziju odlučio otići iz Sabora RH gdje je izabran s HNS-ove liste na kojoj se također nije mogao naći niko osim članova HDZ-a BiH. Ustrojena je neki kažu i kao priprema za “vladu trećeg entiteta”, u smislu da, ako se formira famozni “treći entitet” sve je spremno da odmah funkcionira s tim što su “ministarstva vlade u sjeni” nazvani odjelima.
Tako imamo Odjel za ustavno-pravna pitanja (na čelu bivši ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak), Odjel za finansijska pitanja (na čelu sadašnja federalna ministrica finansija Jelka Milićević), Odjel za međunarodne odnose (na čelu zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić)… Ukupno njih 12 kojima su na čelu odreda funkcioneri HDZ-a BiH uz nekoliko prebjega i bivših članova HDZ-a 1990.
Osim spomenutog Bože Ljubića ili njegovog prezimenjaka, bivšeg ministra na nekoliko nivoa Damira tu je i generalni sekretar Josip Merdžo. On je, osim što je pravosnažno osuđen za zloupotrebu ovlasti i potom pomilovan od bivše predsjednike FBiH i Čovićeve zamjenice Borjane Krišto, zaslužan i za rasturanje HDZ-a 1990 pred izbore 2014. za što je prošle godine nagrađen i pozicijom direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
MM
