U Krehića džamiji u ljubuškoj mahali Prilaz sutra će se, nakon punih 79 godina, na radost svih muslimana Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Ljubuški, ponovo klanjati namaz.
Krehića džamija, poznatija i kao Ženska džamija, nije bila u funkciji od 1938. godine. Zub vremena učinio je svoje pa su od džamije, zarasle u žbunje i korov, ostali samo ostaci.
Ptičije gnijezdo
Prije desetak godina, džematlije, na čelu s glavnim imamom MIZ Ljubuški Šemsudinom ef. Germićem, krenule su u realizaciju projekta njene obnove i do danas je, zahvaljujući brojnim donacijama, kompletirano 90 posto radova.
Ostalo je još unutrašnje uređenje, kao i uređenje džamijskog kompleksa, ali je, i pored toga, odlučeno da se džamija sutra i službeno ponovo stavi u funkciju.
– Iako još nije u potpunosti završena, imali smo nijet da u nedjelju klanjamo jaciju i teraviju. Također, u njenom haremu upriličit ćemo i zajednički iftar, na koji smo, između ostalih, pozvali i mostarskog muftiju Salema ef. Dedovića, kao i vakife, koji su dali ogroman doprinos u obnovi ove džemije – kaže nam ef. Germić te dodaje da u mahali Prilaz živi pet bošnjačkih porodica s djecom.
Džamija je sagrađena 1864., a njen vakif bio je hadži Sejjid Mehmed Emin ef. Krehić, koji je u svoje vrijeme u Ljubuškom uživao glas priznatog alima.
– Mala je to mahala, ali se javila potreba da se ova džamija obnovi i malo-pomalo rekonstrukcija se dovela skoro do kraja. Nalazi se pod samim brdom, kao ptičije gnijezdo – ističe ef. Germić.
Bila i čatrnja
Krehić je umro 1863. godine, prije nego što je dovršio gradnju svoje džamije, za šta je na kraju bila zaslužna njegova supruga Duda, rođena Fazlinović, koja je dala da se pred džamijom sagradi i čatrnja, iz koje su vodu nosili i koristili svi mještani.
– Džamija je poznatija kao Ženska džamija. Nije imala munaru ni minber, a u njoj se nije klanjala ni džuma. Želja nam je da se ova džamija, zbog svojih specifičnosti, kulturno-historijske vrijednosti i starosti, proglasi nacionalnim spomenikom i planiramo da taj prijedlog pošaljemo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH – navodi ef. Germić.
Postaviti ramazanski top
Plan je, govori ef. Germić, da se kod uređenja džamijskog kompleksa ostavi posebno mjesto za ramazanski top.
Podsjeća da je ispred ove džamije ranije bio top, čiji je pucanj vjernicima nagovještavao iftar.
Dolaskom komunizma, ta je tradicija prekinuta, ali bi, sudeći prema planovima MIZ Ljubuški, uskoro mogla biti oživljena. Inače, na području čitave općine Ljubuški živi skoro 380 povratnika Bošnjaka
(Izvor: Avaz.ba)
