lejla Ajdinović, o kojoj smo prije nekoliko dana pisali kao dobitnici priznanja od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za najbolju studenticu Biotehničkog fakulteta u Bihaću, sa prosjekom ocjena 9.91, ovaj put je otišla korak dalje.
LejlaNaime, 20.12. 2017., u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu, Lejli je uručena stipendija koju dodjeljuje Fondacija Adila Zulfikarpašića. Stipendija se dodjeljuje jednom najboljem studentu Univerziteta u Bihaću. Međutim, ove godine su, zbog izjednačenog broja bodova, dodijeljene dvije stipendije, a dobitnici su Ajdinović Lejla iz Cazina i Ivan Jerković iz Bihaća. Stipendiju dodjeljuje Bošnjački institut-Fondacija Adila Zulfikarpašića, a ona predstavlja ogromno priznanje za dosadašnje uspjehe, i motivaciju za nastavak školovanja. Cazinjaka je treća godina studija na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, odsjek Šumarstvo. Dvije godine zaredom dobitnica je priznanja od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, ali ističe da joj je ova stipendija kruna dosadašenjeg uspjeha, a motivacija za učenjem veća nego ikad.
Važno je napomenuti da je ovo najprestižnija, i najveća stipendija ovakvog tipa koja se dodjeljuje na USK-u, a zasigurno je i među najboljim stipendijama u Bosni i Hercegovini.
Dodjeli priznanja prisustvovali su istaknuti bosanskohercegovački političari, profesori, doktori, umjetnici, a među njima su bili i prof.dr. Zlatko Lagumdžija, prof.dr. Edhem Bičakčić, prof.dr. Faris Gavrankapetanović, prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, direktorica instituta Mr. Amina Rizvanbegović Džuvić, dekanesa Pedagoškog fakulteta u Bihaću-dr. Vildana Pečenković i mnogi drugi.
Ko je bio Adil-beg Zulfikarpašić i kakva je povezanost između njega i Univerziteta u Bihaću?
Adil Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemićke porodice – bega Čengića. Rodio se u Foči 23. decembra, 1921.g., od oca Husein-bega i majke Zahida-hanume Čengić. Otac mu je bio veleposjednik, dvadeset i pet godina gradonačelnik Foče i član Vakufskog sabora u Sarajevu.
Adil Zulfikarpašić je odgojen u intelektualnoj i patrijahalno-vjerskoj sredini, u okruženju koje je uvjetovalo njegov veoma rani interes za izgradnju pravednijeg društvenog poretka. Njegova biografija je veoma bogata, ali u nastavku slijedi pojašnjenje povezanosti Adila-bega Zulfikarpašića sa Univerziteom u Bihaću.
Godine 1954. prelazi u Švicarsku. Tu počinje svoju političku borbu za bošnjaštvo, afirmiše se kao istaknuti predstavnik bošnjačke dijaspore. Pristupa Liberalnoj internacionali. Jedno je vrijeme bio kontinentalni sekretar i član Izvršnog komiteta Liberalne internacionale. U tom svojstvu ulazi u elitne političke i ekonomske krugove Evrope. Okuplja najuglednije Bošnjake muslimane u emigraciji i radi na projektu stvaranja Bošnjačke demokratske organizacije..
U junu 1988. Adil Zulfikarpašić osniva Bosniaken Institut u Cirihu, sa statusom zaklade (vakufa). Kupuje veliku zgradu u okviru kompleksa Univerziteta, preuređuje je za moderni institut, useljava u nju svoju biblioteku i zbirku umjetnina. Institut je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima. Već na početku institut izdaje nekoliko knjiga, političkih i literarnih, koje se nisu mogle tada javiti u Bosni, i počinje izdavati kulturno-povijesni znanstveni časopis Islam und der Westen, na njemačkom i dijelom na bosanskom jeziku.
1991. godine otvorena je podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu koja djeluje i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. 1998. godine Zulfikarpašić odlučuje da preseli Bošnjački institut iz Ciriha u Sarajevo.
24. maja 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen „Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić” u Sarajevu, čime je ispunjena želja Adil-bega da svojoj zemlji i narodu daruje vakuf u kojem će buduće generacije istraživati historiju i njegovati kulturu Bošnjaka i ostalih naroda Bosne i Hercegovine.
U Bošnjački institutu Sarajevu su prenešeni svi glavni fondovi Instituta iz Ciriha. Adil-beg se angažirao na razvijanju aktivnosti i rada Bošnjačkog instituta u Sarajevu, ostvarujući brojne kontakte, susrete, i doprinoseći utemeljenju Instituta kao jedna od najuglednijih i najznačajnijih institucija u Bosni i Hercegovini sa stanovišta nauke i kulture.
Adil-beg je živio sa suprugom Tatjanom u Cirihu, često boraveći u Sarajevu, gdje je i umro nakon kratke i teške bolesti 21. jula 2008. godine.
Počasni doktor pravnih nauka Univerziteta u Bihaću, 29.10.2007. godine
Na svečanoj sjednici nastavno-naučnog vijeća Univerziteta u Bihaću, povodom deset godina rada ove visokoškolske ustanove, akademiku Adil-begu Zulfikarpašiću dodijeljeno je zvanje počasnog doktora pravnih nauka, u prisustvu rektora Univerziteta iz Bihaća, Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Tuzle, Zenice, Niša, Zagreba, uglednih profesora sa mnogih univerziteta, članova Vlade Unsko-sanskog kantona, gostiju iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te velikog broja drugih zvanica.
Primajući počasni doktorat pravnih nauka, akademik Adil-beg Zulfikarpašić u svom obraćanju je istakao da se „mladi u našoj zemlji moraju školovati i sticati znanja, da to moraju učiniti radom i učenjem jer je u nauci budućnost Bosne i Hercegovine i samo tako mogu osvijetliti obraz ove zemlje ”. Zahvaljujući se na dodijeljenoj tituli akademik Adil-beg je rekao da mu je ova titula posebno draga i da mu predstavlja čast jer je dobio od mladog Univerziteta ali i „od stare, herojske i ljute Krajine ”. Tako se već godinama, u spomen na dodijeljenu titulu, iz Bošnjačkog instituta-Fonacija A. Zulfikarpašića obezbjeđuju sredstva za stipendiranje najboljih studenata Univerziteta u Bihaću. Njegova želja je bila da se ova stipendija dodjeljuje dok god postoji institut.
Cazin.NET
