Priče o tome da je tadašnja Evropska zajednica ponudila Socijalističkoj Jugoslaviji (SFRJ) prije 27 godina ekspresni ulazak i pomoć od više od pet milijardi dolara su mit. U zvaničnim dokumentima u Briselu takvo što nigdje ne postoji, tvrdi Tobijas Flesenkemper (Tobias Flessenkemper), analitičar balkanskih (ne)prilika.
Razvijeni odnosi
On je direktor balkanskog projekta pri Evropskom institutu (CIFE) u Nici.
Flesenkepmer podsjeća da je SFRJ imala razvijene odnose s evropskim blokom još od 70-ih godina prošlog stoljeća i bila na vrhu liste potencijalnih novih članica.
– Niko, ali niko, nije mogao ponuditi ulazak odmah. Austriji je trebalo nekoliko godina da od početka tog procesa postane punopravna članica.
Priče koje se svako malo reaktiviraju na Balkanu o tome kako ste davno već mogli biti u EU nisu utemeljene na činjenicama. Kao i Poljskoj ili Češkoj, Jugoslaviji je tada ponuđena perspektiva ulaska, uz uvjet provođenja reformi i poštivanja zakona, te fondovi iz PHARE programa, koji je uspostavljen 1990. za države centralne i istočne Evrope, koji je kasnije prerastao IPA fondove – pojašnjava Flesenkemper.
Podsjeća i da je na početku 90-ih Jugoslavija bila u teškoj političkoj situaciji, gdje se nije mogao izabrati ni njen predsjednik.
Brisel je insistirao tada da se, najprije, riješi to pitanje, te da SFRJ odgovara svojim obavezama u odnosima s Evropskom zajednicom. Zauzvrat, pregovori o eventualnom ulasku bi se pokrenuli i uz uvjet da se stanje u zemlji popravi, mogli bi za nekoliko godina biti krunisani ulaskom. A onda se SFRJ raspala – kaže Flesenkemper.
Flesenkemper: Neutemeljene priče o poziciji SFRJ i ponudi većoj od pet milijardi dolara
To se, nastavlja on, moglo i predvidjeti po izvještajima i zvaničnim dokumentima EZ u kojima se govori o lošoj ekonomskoj i, posebno, političkoj situaciji, te sve neefikasnijem pravnom sistemu.
– Uvijek morate biti oprezni s brojkama. Ta cifra od pet milijardi dolara… Znate li koliko je bilo obećano BiH nakon Dejtona? Na prvoj konferenciji u februaru 1996. godine donatori su rekli da će izdvojiti pet milijardi dolara! Opet ista cifra! Nemoguće je da je taj novac došao i bio potrošen u BiH na njenoj obnovi – prenosi on.
Doza zavisti
Flesenkemper kaže da u oživljavanju neutemeljene priče o ulasku SFRJ u EU ima neznanja, ali i zavisti.
– Spinuje se da je Jugoslavija mogla ući u Uniju preko noći, ali su neki to uništili i evo gdje smo sada. Problem je, međutim, u tome što Brisel nije imao s kime razgovarati u Beogradu. Vi u to vrijeme niste imali ni šefa države jer Srbija nije dopuštala da Stjepan Mesić dobije tu poziciju iako mu je ona po svim principima pripadala – kaže on.
Odlučna kad hoće
– Prisustvo EU na Balkanu je vrlo vidljivo i izuzetno se odražava na svakodnevni život svakog stanovnika tamošnjih država. Kada je trgovina u pitanju, EU je vrlo odlučna i moćna. Kada joj treba nešto, ona to ostvari bez većih teškoća.
Politički, situacija je puno kompleksnija i EU mora proći kompliciran mehanizam odlučivanja gdje se svih 28 članica mora saglasiti.
Na Balkanu ljudi moraju shvatiti da je u suštini Unija tehnokratska i da se to od početka njenog postojanja nije promijenilo – kaže Flesenkemper.
Autor: S. NUMANOVIĆ
