zvaničnom debitantskom nastupu na svjetskoj sceni, američki predsjednik Donald Trump pokazao je dva dramitično različita pregovaračka stila. Jedan koji je probudio optimizam među bliskoistočnim liderima, a drugi je ostavio u čudu američke saveznike u Evropi – javljaju Vijesti.me.
U Saudijskoj Arabiji, Izraelu i na Zapadnoj obali, Trump je zauzeo pomirljivi pristup. On je, kako navodi „Wall Street Journal“, pažljivo izbjegavao pokretanje tema, kao što su ljudska prava, koje bi mogle iznervirati njegove domaćine. Zasuo je arapske i izraelske lidere hvalom, oružjem i ličnom pažnjom, a čak je učestvovao u arapskom plesu sa mačevima kako bi pridobio saveznika za svoje političke ciljeve.
S druge strane, u Evropi, bilo da je čitao bukvicu NATO liderima zbog doprinosa Savezu ili kritkovao Njemačku zbog trgovinskog odnosa sa SAD i imigracije, ili gurao crnogorskog premijera kako bi se probio u prvi red tokom slikanja, Trump se od diplomate pretvorio u izgrednika, primjećuje list „New York Times”.
„Kao da su turneju pripremala dva potpuno različita tima i kao da se radi o dva različita predsjednika“, kazao je Richard Haas, predsjednik Vijeća za inostrane odnose.
Pitanje sa kojim se sada suočava Trump, po povratku u Washington, jeste da li dva različita pristupa regionima koji su ključni za njegovu vanjskopolitičku agendu idu u prilog njegovim ciljevima, i ukoliko je tako, u kolikoj mjeri.
Ples sa mačevima u Saudisjkoj Arabiji
Trump nije održao klasičnu konferenciju za novinare tokom devetodnevne turneje i vraća se kući gdje ga čeka proširena istraga o vezama između članova njegovog izbornog štaba za vrijeme predsjedničke kampanje i stranih država, uključujući i Rusiju.
Na osnovu njegovih poruka na Tviteru tokom turneje u inostranstvu, može se zaključuiti da kao dostignuća vidi niz trgovinskih dogovora, napredak u borbi protiv terorizma i pregovore na Bliskom istoku.
Trump se otisnuo na put sa ciljem da ojača svoj odnos sa svjetskim liderima i da podstakne američke saveznike da učine više u borbi protiv terorizma.
Trump se u Evropi odlučio za direktan pristup, a tokom samita NATO u Briselu u četvrtak on je vršio pritisak na vlade da više troše na odbranu i kritikovao je države poput Njemačke tvrdeći da moraju da prilagode trgovinske tarife. „Rekao sam Trampu na sastanku da smo razumjeli njegovu poruku. Glasno i jasno“, kazao je danski premijer Lars Loke Rasmusen.
Međutim, „Wall Street Journal“ navodi da ostaje nejasno da li će taj pritisak dati rezultate.
Diplomate su kazale da su evropski lideri zbunjeni zbog Trampovog pristupa, naročito zato što se poklopio sa njihovim naporima da mu udovolje poput NATO odluke da osnuje novu obavještajnu ćeliju koja će se fokusirati na strane borce i koja će se zvanično pridružiti američkoj koaliciji koja se bori protiv Islamske države.
Pojedine diplomate i zvaničnici su kazali da smatraju da je Trumpovo ponašanje u nekoliko navrata bilo neprimjereno, kao onda kada je gurnuo crnogorskog premijera Duška Markovića.
Također navode da predsjednik SAD nije bio ništa manje agresivan ni na zatvorenim sastancima. Prilikom jednog sastanka sa vodećim evropskim liderima Evropske unije on se žalio da je Njemačka „veoma loša“, zbog trgovinskog odnosa sa SAD. Jedan njegov saradnik se kasnje trudio da „ispegla“ takve komentare rekavši da Tramp ima probleme sa njemačkom trgovinom, a ne sa Njemačkom, odakle potiče njegova porodica.
Trump nije javno prihvatio suštinsku sigurnosnu odredbu NATO: da napad na jednu zemlju članicu znači napad na sve, poznatu kao Član 5. Zbog takve odluke pojedine evropske diplomate su ostale da se pitaju da li je Tramp uopšte posvećen Članu 5, dok su zvaničnici Bijele kuće kazali da se ta posvećenost podrazumijeva samom podrškom NATO-u.
„Svima je jasno da on pokušava da bude žestok pregovarač sa Evropljanima, koje smatra grupom slabića“, kazao je za „New York Times“ Daniel Gros, direktor Centra za Evropske političke studije u Briselu.
– Međutim, u Evropi niko ne vidi svrhu u tome da mu uzvraća. Misle da to ne vodi ničemu, i na kraju smatraju da je njegova priča bezopasna – kazao je Gros.
S druge strane, tokom četiri dana koje je Trump proveo na Bliskom istoku, dominatna težnja je bila ulivanje povjerenja kod saveznika.
Taj dio turneje, koji je obilježio Trampov blaži pristup, nadgledao je Jared Kushner, njegov zet i visoki savjetnik u Bijeloj kući, a prisutna je bila i njegova kćerka i savjetnica Ivanka Tramp. Oni su bili tu i tokom Trumpove audijencije kod pape Franja u Vatikanu.
Kushner i Ivanka nisu putovali u Brisel i Siciliju gdje je održan sastanak Grupe sedam industrijskih sila, gdje su Trumpa pratili njegov glavni savjetnik za ekonomiju Gary Kohn i savjetnik za nacionalnu sigurnost H. R. McMaster.
Dok je bio u Saudijskoj Arabiji, Trump je ozbiljno popričao sa arapskim liderima o borbi protiv terorizma, ali ni u jednom trenutku nije javno pokrenuo temu ljudskih prava dok je otvoreno hvalio saudijskog kralja Salmana.
– Gospodine Trump, niste nam držali lekcije i mi prihvatamo vaše partnerstvo – naveo je princ Turki al Faisal, bivši šef saudijske obavještajne službe, u pismu koje je objavio „Arab News“. Međutim u istom pismu princ je kritikovao izraelsku „neodrživu i nemoralnu okupaciju Palestine“, dovodeći u pitanje Trumpovu namjeru da bude posrednik između Izraela i zalivskih država.
Doček raširenih ruku: Trump i Netanyahu u Izraelu
Bijela kuća je izrazila optimizam kada je Trump napustio region. Jedan zvaničnik Bijele kuće je čak kazao da je predsjednik SAD „ujedinio cijeli muslimanski svijet“.
James Jeffrey, bivši američki diplomata koji je radio u administraciji Georgea Busha mlađeg, kazao je da je Trump „kupio sebi malo vremena“ ostvarivši kako je kazao „marginalni napredak“ sa zalivskim državama.
Međutim, Trumpov stav je izazvao bojazni da bi prozalivska pozicija njegove administracije mogla dodatno destabilizovati region produbljavajući sektaške tenzije. Aktivisti za ljudska prava takođe strahuju da se odobravanjem dogovora o trgovini oružjem i drugih poslovnih sporazuma sa sunitskim vladama bez pominjanja ljudskih prava, Trumpova administracija predstavila spremnom da zanemari žalbe nezadovoljne šiitske populacije.
U Izraelu, Trump je uporno naglašavao oštar stav prema Iranu i prijateljstvo sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Međutim, raspršio je nade Izraelaca i odložio odluku o preseljenju američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem. Također, nije ponudio podršku palestinskoj državi, što su činili njegovi prethodnici.
Nakon toga i Izraelci i Palestinci su ostali da se pitaju u kojem pravcu će ići mirovni pregovori.
Tokom govora u Briselu, Trump je žalio „zbog užasa u Manchesteru“, ali onda se osvrnuo na razdornije teme kritikujući „hiljade i hiljade ljudi koji se slivaju u naše zemlje i šire Evropom“ i zahtijevao je da NATO saveznice plaćaju više za odbranu.
Jučer je izbjegavaši tradicionalnu konferenciju za novinare, očigledno ne želeći da odgovara na pitanja o istragama koje ga čekaju u SAD o vezama sa Rusijom, svoju inostranu turneju proglasio uspješnom.
„Bilo je izuzetno produktivno i ja sam ojačao američke veze. „Imamo sjajne odnose sa drugim zemljama, sa nekim od naših najbližih saradnika. Zaključili smo zaista historijsku sedmicu“, kazao je Trump.
Također je istakao da su njegovi pozivi NATO članicama urodili plodom: „Novac je počeo da stiže. Jedino tako je pravedno prema SAD. U potpunosti smo uz NATO, ali želimo pošten odnos“.
U Evropi bez kraljevskog dočeka
Razlika u Trumpovom stavu možda odražava različit prijem na koji je naišao na Bliskom istoku i Evropi. U Rijadu je dočekan kraljevski, sa raskošnim banketima u palatama, a njegova slika je projektovana na jednoj zgradi. U Izraelu ga je bukvalno raširenih ruku dočekao Netanyahu.
Trump i May tokom ceremonije
U Evropi, Trump je naišao na hladniju publiku koja je na njega gledala manje kao na heroja, a više kao na nepredvidivu osobu koju treba vratiti na pravi put. „Evropljani ga nisu ga tretirali kao kralja svijeta“, kazao je Valker Pertes, direktor njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnnosne poslove. „Rekli su: Nadamo se da razumije EU, nadamo se da razumije NATO“. Izgledalo je da se Trump bolje osjeća među Saudijcima, nego u Evropi među mladim samouvjerenim liderima poput Macrona – zaključuju Vijesti.me.
Autor: Vijesti.me –
