Prema svim utvrđenim pokazateljima, događaj koji je ostao upamćen kao „Cazinska buna“ bio je pobuna protiv nepravednog otkupa, gladi i neimaštine. Nažalost, više od pola stoljeća ovo je bila zataškana tema koja je prikazana kao državni udar i pobuna protiv tadašnjeg režima vlasti.
Danas, 6. maja, navršava se punih 67 godina otkako je na području općine Cazin, bez istrage i suđenja, strijeljano 15 ljudi, na desetine osuđeno na višegodišnje kazne, a 115 porodica sa 700 članova kolektivno je protjerano u Srbac. Pravi broj ubijenih i stradalih u progonstvu još uvijek nije utvrđen.
Općina Cazin pokrenula je 2007. godine prve aktivnosti na otvaranju ove teme organizirajući prvi put promociju knjige Vere Kržišnik Bukić „Cazinska buna 1950.“, iako je ista štampana još 16 godina ranije. Naučno djelo u kojem je autorica jezgrovito i temeljito navela sve ključne podatke i informacije i danas predstavlja osnov i jezgru za sva ostala istraživanja o ovom događaju.
Nakon toga, nastalo je i drugo dopunjeno izdanje knjige „Cazinska buna- Od istine ka pravdi“, a Općina Cazin izdala je i knjigu Ahmeta Čovića „Izmišljeni neprijatelj“.
Poprište događaja iz Cazinske bune
Rezolucija o osudi masovnog kršenja ljudskih prava civilnog stanovništva u Cazinskoj krajini 1950. godine i zločina počinjenih od strane totalitarnog komunističkog režima bivše Jugoslavije/FNRJ usvojena je na Općinskom vijeću 2011.godine, a dvije godine kasnije i od Skupštine Unsko- sanskog kantona.
Godine 2012. u Cazinu je klanjana kolektivna dženaza svim nevino stradalim i ubijenim muslimanima u procesu „Cazinska buna“. Ove će godine u izdanju kuće Lane Book Publishing iz Londona biti završen prijevod knjige „Cazinska buna- Neispričana priča“ na engleski jezik.
Nakon svih aktivnosti provedenih u proteklih deset godina, događaj „Cazinska buna“ više nije tabu tema, ali isto tako nije ni priča koja ne nudi još bezbroj tema i mogućnosti za dalje istraživanje i pisanje s obzirom da se radi o događaju koji je najznačajnije obilježio cijelo naše područje u socio-ekonomskom, ali i svakom drugom smislu.
Posljedice i refleksije na brojne generacije Krajišnika čije su porodice doživjele različite tragedije od maja 1950. godine sada mogu biti razmatrane u svjetlu dokumentovanih i tačnih informacija, a stigma krivnje koja je nepravedno nametana ovdašnjem narodu, zahvaljujući knjigama Vere Kržišnik Bukić i Ahmeta Čovića, te desetogodišnjim aktivnostima Općine Cazin, više nije prisutna jer je put ka pravednom ocjenjivanju ovog događaja krenuo od temeljnih načela istine.
