Štetočina osa šiškarica se razmnožila toliko da već uveliko prijeti da u potpunosti uništi kestenove šume. Urod kestena ove godine je sasvim podbacio, a poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se brzo ne reagira, može doći do nesagledivih posljedica po kestenove šume, a time i ukupni okoliš.
Lista čekanja
Doktorica poljoprivrednih nauka Zemira Delalić iz Cazina, čija je uža specijalnost zaštita bilja od bolesti i štetočina, ističe da je osa šiškarica na ovo područje stigla iz Hrvatske. Prvo je zahvatila velikokladuške šume, a zatim se brzo proširila i na Cazin, Bužim i Bosansku Krupu.
Pitomi kesten zaražen osom šiškaricom
– Ako se ubrzo nešto konkretno ne učini i ne krene u saniranje štetočine, može lako doći do nestanka kestenovih šuma. Rješenje je nabavka njenog prirodnog neprijatelja – osice Torymus sinensis. Sve zemlje u okruženju uglavnom su uz pomoć ovog insekta stavile pod kontrolu osu šiškaricu, jedino je u BiH njeno unošenje još na listi čekanja – objašnjava Delalić.
Osa šiškarica je porijeklom iz Kine, a u Evropi se pojavljuje 2001. godine i to u Italiji.
Ličinke ose šiškarice
Sada je uveliko prisutna kako u zemljama regiona tako i BiH. Napada samo pitomi kesten, a iz pupa se, umjesto lista i cvijeta, razvija šiška, odnosno zadebljanje u kojem se stvara ličinka. Njena štetnost je u tome što se prvo smanjuje lisna površina, smanjuje se broj cvjetova, a time se smanjuje i urod kestena.
Biljni materijal
Urod se može smanjiti od 80 do 100 posto. Kestenova osa šiškarica se ne prenosi plodovima, širi se prenošenjem zaraženih biljnih materijala u nova područja, tj. sadnicama pitomog kestena s pupovima u kojima su jajašca. Taj se štetočine šire i pomoću vjetra ili čovjeka.
Delalić: Prirodni neprijatelj
Bez kestena nema ni meda
Ukoliko nadležni ubrzo ne reagiraju, stručnjaci i mještani naselja koja obiluju kestenovim šumama se slažu u ocjeni da će dio Cazinske krajine koji je bogat kestenovom šumom ubrzo ostati bez vrijednog resursa – kestena, od čijeg sakupljanja ujesen mnoge porodice osigurava egzistenciju. Osim toga, neće biti ni kestenovog meda, koji je nosilac geografske oznake porijekla i kvaliteta – „Kestenov med Cazinske krajine“.
Autor: S. JAPIĆ
