Search
Monday 26 February 2024
  • :
  • :

Njemačka uvodi četverodnevni radni tjedan, a plaće će ostati iste

Zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće, nijedna firma nije se vratila petodnevnoj radnojsedmici

Njemačke firme od 1. februara uvest će eksperimentalni četverodnevnu radnu sedmicu i mjeriti produktivnost radnika.

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće uprkos smanjenoj satnici, piše Bloomberg, prenosi Index. Cilj je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.

Nijemci 2022. u prosjeku izbivali s posla 21.3 dana
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerovatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.

“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.

“Četverodnevna sedmica, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.

Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.

Ministar finansija protiv, kaže da se to protivi ekonomskom rastu i napretku zemlje
Christian Lindner, njemački ministar finansija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radna sedmica zaprijetila ekonomskom rastu i napretku Njemačke.

No, zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnoj radnojsedmici.

Kriza rada u Njemačkoj
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tokom pandemije.

Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje sedmičnog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.

Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.

Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.

Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam miliona ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.

“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga ko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.

Radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilion eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.

Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.

Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Evropi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerovatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.

S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.

Britanija imala sličan eksperiment
Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.

Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva evropska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radne sedmice, ali s jednakom sedmičnom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraću radnu sedmicu nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.

“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja sarađuje s eksperimentom u Njemačkoj.

izvor,,

cazin.ba




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.