U knjizi Balkan 1804-1999. Miša Gleni, poznati britanski novinar i pisac kaže da ga lijepi zeleni brežuljci Cazinske krajine podsjećaju na Južnu Englesku. Uprkos pitomu pejzažu to područje na sjeverozapadu Bosne naziva se i „Ljutom Krajinom“, zbog posebnog mentaliteta stanovništva. U Otomansko doba, Cazinska krajina bila je najisturenija predstraža u Europi, uvijek spremna za obračun i često neposlušna i prema samoj Porti, koja je tek 1576. zauzela Cazin, a Bihać 1592. godine i time u Krajini ostavila kapiju islama ka Europi, tj. kapiju kroz koju se najbrže ide u Europu!
Prof. Midhat Kozličić: unsko-sansko područje na starim geografskim kartama Evrope Dvadeseto stoljeće je bilo kontraverzno u svakom pogledu – pomahnitalo i najkrvavije u ljudskoj historiji, stoljeće dva nemilosrdna i najkrvavija svjetska rata u kojima je poginulo i ranjeno na stotine miliona ljudi, a razaranja su dosegla neslućene razmjere. To stoljeće je bilo ujedno najčudesnije i najstrašnije u ljudskoj historiji uopće. 1 Miša Gleni, Balkan 1804-1999: Nacionalizam, rat i velike sile, I-II, Radio B-92, Beograd 2001, str. 334-398. Knjiga „Pad Jugoslavije“ donijela mu je reputaciju kompetentnog poznavatelja te slojevite europske političke i historijske problematike. Nakon engleskog (1999), dvotomna knjiga Miše Glenija: Balkan 1804-1999: Nacionalizam, rat i velike sile, pojavila se za dvije godine i u beogradskom izdanju, te time postaje i dostupna široj čitateljskoj javnosti na svim južnoslavenskim prostorima. Miša Gleni (1959) je studirao na bristolskom Univerzitetu i Univerzitetu Carls (Karlovo Sveučilište) u Pragu. Tokom krize i raspada jugoslavenske držav ne zajednice radio je kao izvještač BBC-jevog svjetskog servisa iz Centralne Evrope. Za izvještavanje o Jugoslaviji je 1993. dobio je prestižnu nagradu Sony.
S pravom se postavlja pitanje kakvo je bilo 20. stoljeće? Držeći se kalendara teško je odgovoriti, jer se zbivanja u tome stogodišnjem razdoblju jednostavno ne mogu svesti na jedan zajednički nazivnik. U tridesetak godina poslije Drugog svjetskog rata svijet i način života promijenili su se brže i dalekosežnije nego u bilo kojem drugom razdoblju ljudske historije. Dvadeseto stoljeće je moderna era obilježena s dva svjetska rata, imperijalizmom, opadanjem snage evropskih kolonijalnih sila, te početkom hladnoga rata koji donekle traje i danas. Unatoč nadanjima i dubokom ljudskom optimizmu, dvadeseto stoljeće postaje stoljećem halucinatorne politike i čudovišnog ubijanja ljudi. Okrutnost je institucionalizirana do nevjerojatnih razmjera, smrtnost organizirana, poput masovne proizvodnje bez ikakvog kajanja. Potresna je suprotnost između mogućnosti nauke da čini dobro i političkog zla koje je prouzrokovala. Nikad u historiji ubijanje nije bilo tako globalno, nikad se nije zatrlo toliko života, nikad uništavanje ljudi nije bilo provedeno tako koncentrirano u ime iracionalnih ciljeva pojedinih totalitarnih režima. Ovo doba može se označiti i kao vrijeme politike organiziranog ludila, prisilne utopije i mega umiranja. Računa se da je tokom toga stoljeća ubijeno više od 175 miliona ljudi s predumišljajem u politički motiviranim masovnim pokoljima totalitarizma, boljševizma, fašizma i nacionalsocijalizma (njemačkog nacizma). Također, 20. stoljeće obilježio je i ubrzan i rast svjetskog stanovništva, automatizacija i digitalizacija ekonomskih procesa, te polarizacija između Prvog i Trećeg svijeta.
Ključne tehnologije, poput izuma plastike, elektronike, zrakoplovstva i antibiotika, promijenile su svijet iz temelja, tako da se progres vidio na svakom koraku, iako su se mnoge evropske zemlje uzdigle iz pepela i ruševina. Dakako, sve prethodno iznesene historijske činjenice i zaključci imali su dalekosežnu političku, geostratešku i kulturološku refleksiju na sveukupne prilike i događaje u Cazinu i cijeloj Cazinskoj krajini, gdje se sve reflektiralo u najgorem smislu riječi. Iz tog razloga navodim sve ovo, kako bi čitatelj imao uvod u sve one događaje koji su se ovdje odvijali tokom datog razdoblja. Rat i stradanja bili su svakodnevna pojava, koja je oblikovala određenu identitetsku i kulturološku posebnost u odnosu na druge krajeve Bosne i Hercegovine.
Narod Cazinske krajine je živio uglavnom od poljoprivrede, stočarstva i trgovine, no kroz različita historijska razdoblja glavno zanimanje mnogih Krajišnika postat će vojnička služba jer se ovdje, na području najbližem Zapadu, branila Bosna i Hercegovina. Za vrijeme vlasti Osmanlija, Krajišnici su, zbog odbrane časti i poštenja, često pružali otpor centralnim vlastima mnogobrojnim bunama koje su također proistekle iz različitih reformi i bojazni ovdašnjeg stanovništva za životni opstanak na ovim nemirnim prostorima. Narod Cazina i Cazinske krajine je kroz dugu historiju ovih krajeva uvijek bio pod svojevrsnom ratnom ili političkom opsadom, tako da ovdje život nije nikada bio ugodan, jer su različite promjene bile svakodnevna i bolna pojava. Treba, dakako, spomenuti i razdoblje osmanske vlasti 1830 – 1850, kada je zbog reformnog pokreta, doslovce ugušen i slomljen gospodarski i intelektualni dio bošnjačkog naroda u tom stoljeću.
Četrdeset godina nakon odlaska Osmanskog Carstva iz Bosne i Hercegovine, Cazinska krajina je podnosila sve boljke marginaliziranog i zapuštenog prostora, ili kako su ga zvali tamnog Vilajeta. Bez bilo kakvih industrijskih postrojenja, urbane kulture i kulturnih sadržaja, bez razvijene mreže školskih zavoda, osnovnih, srednjih škola i fakulteta, Cazinska krajina je u to vrijeme predstavljala osebujan kulturološki kontrapunkt začecima modernog društva u Bosni i Hercegovini s kraja 19. i početkom 20. stoljeća. Od toga se bošnjački narod nije nikada do kraja oporavio jer je u tim odmazdama izgubio svoju intelektualnu elitu koja je bila pokretač svih političkih, privrednih i kulturoloških aktivnosti. Potom dolazi do okupacije Bosne i Hercegovine 1878. od strane AustroUgarske Monarhije, te aneksija 1908, kojom joj je Bosna i Hercegovina konačno priključena. Završetkom Prvog svjetskog rata 1918. Bosna i Hercegovina ulazi u sastav novostvorene države Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (SHS), a uvođenjem Šestojanuarske diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 1929. ukida se i Vidovdanski ustav iz 1921. u kojem je u članku 135 (tzv.turski paragraf) navedeno da Bosna i Hercegovina ostaje u svojim sadašnjim historijskim granicama.
Bosna i Hercegovina je doživjela svojevrstan udar i sporazumom Cvetković-Maček 1939. godine, kada je ponovo podijeljena, te neki njeni dijelovi pripadaju Banovini Hrvatskoj. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a 25. i 26. novembra u Varcar Vakufu (Mrkonjić Gradu), Bosni i Hercegovini je kao posebnoj federalnoj jedinici vraćena državnost i suverenitet, tako da je kao ravnopravna federalna jedinica činila buduću Demokratsku Federativnu Jugoslaviju. Godine 1950. dolazi do poznate Cazinske bune u FNRJ, a 1989. i do pada komunizma u cijeloj Evropi, dok su već sljedeće 1990. prvi put održani višestranački izbori za Parlament Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo agresijom i ratom velikosrpskog režima prema Bosni i Hercegovini i njenom suverenitetu 1992. godine. U ovoj knjizi izneseni su samo neki važni podaci o historiji Cazina i Cazinske krajine, te je posebna pažnja posvećena liku, djelu i političkom djelovanju trojice velikana Cazinske krajine – Nuriji i Hamdiji Pozdercu i Huseinu Huski Miljkoviću, koji su svojim pregalačkim političkim i vojnim djelovanjem ostavili dubok trag na sva važnija zbivanja 20. stoljeću na području cijele Cazinske krajine. Svaki od njih je dao svoj pečat mnogim važnijim političkim i vojnim događajima na ovim prostorima, a djelovanje Hamdije Pozderca u poslijeratnom razdoblju uglavnom je bilo vezano za funkcioniranje Republike Bosne i Hercegovine i borbe za muslimanski, odnosno bošnjački nacionalni korpus i njegov identitet. Zanimljivo je da nikada dosad nije napisana cjelovita i sveobuhvatna historija ovoga kraja, a mogući uzrok tome bila su neslaganja oko različitih političkih ocjena određenih zbivanja prošlosti ovoga specifičnog djela Bosne i Hercegovine. U uslovima jednopartijskog sistema slušali su se rukovodioci i lokalni političari, uglavnom nekompetentni za mnoge odluke koje su donosili, pa se zbog određenih negativističkih stavova u takvom okruženju nije mogla ni napisati historija ovoga kraja. Kod 7 mnogih je često vladalo beznađe i nihilizam prema svim pozitivnim stvarima, a sve je to kočilo sveukupni razvoj Cazinske krajine u svim segmentima život. Ukoliko se i pisalo o ovome prelijepom kraju, to je bilo uglavnom samo fragmentarno u različitoj sporednoj literaturi. Iz svega navedenog vidimo kontinuitet nepravednosti i svojevrsne opsade nad Bosnom i Hercegovinom od strane različitih velikodržavnih ekspanzionizama koji su se vremenom ovdje javljali. Svi tadašnji događaji u Evropi – i vojni i politički – reflektirali su se na najgori mogući način u Cazinskoj krajini.
Važno je istaknuti i to da je ovaj kraj za vladajući režim jedino bio zanimljiv za vrijeme izbora, kada su se pokušavali steći izborni poeni i glasovi za različite političke opcije koje su djelovale na ovim prostorima. Bošnjaci Cazinske krajine, kao i cijele Bosne i Hercegovinem, trebali su čekati kasne šezdesete godine da dožive svoje nacionalno priznanje i posebnost u novoj Jugoslaviji nakon završetka Drugog svjetskog rata. Puna afirmacija nacionalnog, vjerskog, kulturnog i svekolikog bošnjačkog identiteta dogodit će se tek krajem 20. stoljeća, stvaranjem samostalne države Bosne i Hercegovine i pobjedom u prethodnom ratu koji se odvio devedesetih godina. Kako jedino Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu, zdušno se se borili da je sačuvaju i odbrane. U ovom djelu izneseni su neki važni i zanimljivi podaci historije Cazinske krajine i Grada Cazina, a najveća pažnja data je periodu između dva svjetska rata i uticaju pojedinaca na razvoj političkih zbivanja toga razdoblja. Malo više prostora u knjizi posvećeno je i periodu Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na one događaje s kojima su ljudi manje upoznati. U fokusu su i neke tabu teme o kojima se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističkog totalitarizma. Neke od tema koje su obrađene kroz djelo su: Propast Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje države Kraljevine SHS/Kraljevina Jugoslavija 1918. Političko djelovanje i uloga najvažnijeg građanskog političara ovoga kraja, člana JMO (Jugoslavenske muslimanske organizacije) i potpredsjednika AVNOJA i antifašita Nurije Pozderca iz Cazina Kultura Bošnjaka i razvoj školstva i privrede u Cazinskoj krajini u razdoblju između dva svjetska rata Narodnooslobodilački rat na prostoru Cazinske krajine, Osma krajiška udarna brigada i Unska operativna grupa, te njihovo djelovanje u Drugom svjetskom ratu Uloga Muslimanske milicije i Huseina Huske Miljkovića, čovjeka koji se borio za Cazinsku krajinu i bio narodni idol te sve kontraverze oko njegove uloge u ratu Cazinska buna 1950. godine, posljednji seljački rat u Zapadnoj Evropi 8 Porodica Pozderac i njihova uloga u razvoju Cazinske krajine u međuratnom razdoblju i poslije Drugog svjetskog rata, a posebno uloga Hamdije Pozderca, za koga možemo reći i da je „otac bošnjačke nacije“ Afera Agrokomerc i njezine reprekusije na privredni, kulturni, politički i društveni razvoj cijele Cazinske krajine Agresija na Bosnu i Hercegovinu i odbrana cjelovite Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1992-1995. Unutarbošnjački sukob u Cazinskoj krajini, APZB i sramna izdajnička uloga Fikreta Abdića Konačna deblokada Unsko-sanskog kantona 1995. i Vojnoredarstvena akcija „Oluja“
Cazin danas – moderan i savremen grad i jedini u Bosni i Hercegovini koji nije sjedište kantona, a ima status Grada Perspektive razvoja turizma u Gradu Cazinu i Cazinskoj krajini To su samo neke od najznačajnijih i najzanimljivijih tema koje su obrađene u ovoj knjizi i koje će zasigurno zaokupiti pažnju čitatelja željnih ovakvoga štiva. Knjiga je nastala na temelju istraživanja i proučavanja arhivskih dokumenata u mnogim arhivima, knjižnicama i muzejima, kao i proučavanjem relevantne i dostupne literature. Osobno se nadam da će ova knjiga svojim zanimljivim sadržajem privući veliki broj čitatelja različitog uzrasta, uz konstataciju da se knjiga nikada do kraja ne može završiti, pa je zato stalno otvorena i može se slobodno dalje pisati. Nastojao sam da na prihvatljiv i znanstveno-popularan način informiram i prilagodim knjigu širem čitateljskom krugu, a da bih zadovoljio one zahtjevnije čitatelje citirao sam i naveo izvore i relevantnu literaturu za sve teme koje sam obradio u knjizi. Iskreno vjerujem da će ova knjiga pomoći ljudima ovih krajeva u osvješćivanju i spoznaji mnogih historijskih zbivanja i uzroka koji su kroz različita historijska razdoblja uticali na njihovu sudbinu na ovaj ili onaj način, te da će pomenuta zbivanja otrgnuti od ljudskog zaborava, kako bi mlađe generacije znale više o historiji svoga kraja. Oni neće samo malodušno slegnuti ramenima i pomiriti se sa svojom sudbinom, već će se izdignuti iznad nje, uzeti je u svoje ruke i učiniti boljom, a to je upravo osobina mentaliteta i svekolikog identiteta krajiškog čovjeka. Bez obzira na mnoge poteškoće, optimizam je taj koji karakterizira čovjeka ovih krajeva koji se nikada ne predaje u borbi za bolje sutra, što je dokazano kroz historiju ovih krajeva. 9 Iskrenu zahvalu ovom prigodom dugujem gosp. gradonačelniku Grada Cazina mr. Nerminu Ogreševiću, gosp. Hasanu Salkiću, prof. i šefu Službe za opću upravu i društvene djelatnosti Grada Cazina, gosp. mr. Muhamedu Derviću, profesoru i direktoru JU Kulturnog Centra Cazin na nesebičnoj pomoći i nesebičnoj saradnji oko izdavanja knjige, jer bez njih ova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana. Također od srca zahvaljujem i cijenjenim promotorima ove knjige dr. sc. Muhamedu Beganoviću Begiju i Bahrudinu Bešireviću, prof. Hvala i lektoru i korektoru Maji Hairlahović, prof. i uredniku knjige Edini Mehagić, prof.
macanovici.net
