Search
Monday 28 September 2020
  • :
  • :

Sedija Spahić posljednja tkalja Pertrovačkih ćilima”video”

BOSANSKI PETROVAC – Bosanski Petrovac, pored niza znamenitosti, prirodnih ljepota i velikana koji su tu rođeni, (Mersad Berber, Jovan Bijelić – slikari i Skender Kulenović i Ahmet Hromadžić – pisci) poznat je nadaleko i po izradi tradicionalnih Petrovačkih ćilima. Tkalački zanat se prenosio sa majki na kćerke, s’ koljena na koljeno. Petrovački ćilim se tkaje na horizontalnom tkalačkom stanu, gdje su osnova i potka od vune, u toplim bojama, okera, bijele, crne, zelene, višnjeve crvene boje.

 

 

U raznovrsnoj geometrijskoj ornamentici, gdje dominira autohtoni motiv stepenasto nazupčanog romba, motiv „Bolića kolo”… Dimenzije ćilima su obično dva sa tri metra, a tkale su se i serdžade, obično „dvometrice” ili „trometrice”, širine 80 cm. Bosanskopetrovački ćilim postoji i danas, tka se u domaćoj radinosti, ali za sada, samo u kući vrijedne Sedije Spahić. Ona je svoj kosmički ritual preplitanja niti potke kroz osnovu privremeno stavila u stanje mirovanja, dok prođe korona, kako kaže, ali i dok malo poraste unuče koje čuva dok njegova majka radi. Međutim, Sedija „boluje“ za tkanjem pa je nije bilo teško privoljeti da svrati u Bosansku sobu koja se nalazi u Muzeju „Jovan Bijeli“ gdje se mogu pogledati različiti oblici i veličine ćilima i serdžada  te da sa našom ekipom razgovara o onome što od svega najviše voli. Zahvalnost za dolazak Sedije Spahić u Bosansku sobu dugujemo Anseli Husetić, direktorici Centra za kulturu i obrazovanje u čijem je sastavu Muzej sa Bosanskom sobom koju je upravo ona opremila i obogatila sa postojećim eksponatima.

Tkanje ćilima na razboju su od davnina radile žene za potrebe kuće i domaćinstva. Predivan spoj boja i šara, na prirodan način bojene vune, postali su umjetnost koja u svakom ćilimu ili serdžadi ostavlja dio mašte, ornamentike, duboko utkane u svijest tkalje.

Bosanski ćilim utkan na ulazu u Općinu

Inspirisan očuvanjem tradicije i ovdašnjih običaja, Općina Bosanski Petrovac, na čelu sa načelnikom, Dejanom Prošićem, postavila je sliku Petrovačkog ćilima na sam ulaz u zgradu Općinske uprave. Ovaj projekat iscrtavanja Petrovačkog ćilima je vrhunski primjer talenta i kreativnosti u promociji trajnih i autohtonih vrijednosti ove male lokalne zajednice. –Došli smo na ideju da na gornjem dijelu platoa uradimo nešto unikatno, a to je nešto po čemu je Bosanski Petrovac prepoznatljiv, riječ je o umjetničkom radu koji oslikava ćilim, kazao je načelnik Prošić.

Naime, u Bosanskom Petrovcu generacijama se njegovalo ručno tkanje vunenih ćilima koji su predstavljali sastavni dio života prijašnjeg stanovništva. Ova bosanska tradicija koja se prenosila sa koljena na koljeno na samom je pragu izumiranja.

Petrovački ćilim – čuvar priča iz davnina

Petrovački ćilim je privilegija samo jedne osobe koja nostalgično reproducira stare šare i motive kako ne bi pali u zaborav. Bosanska tradicija koja se vijekovima prenosila sa koljena na koljeno na samom je pragu izumiranja. O sveprisutnosti ovog fenomena svjedoči činjenica da je upravo u ovom dijelu Bosanske krajine razvijena autohtona verzija „bosanskog ćilima“, pod nazivom „Petrovački ćilim“! Kraće i poznatije, Petrovački ćilim sa autentičnim vezom „Bolića kola“, predstavlja zasebnu varijaciju ćilima kao ogledala tradicije i još uvijek živući kulturno-historijski simbol populacije u Krajini.

Ona tvrdi da je posljednja, iako se tim poslom bavila gotovo kompletna ženska populacija petrovačkog kraja.

-Ja sam posljednja aktivna tkalja. Imaju dvije sestre koje su poslije rata tkale, ali one imaju više od 80 godina i nemaju snage za šta tako, kaže Sedija Spahić.

Nekada je svaka kuća morala imati tkalački stan na kojem su sve žene iz porodice znale raditi. -To su radile moje tetke, nana, majka, a i mene su naučile. Ja sada radim na tkalačkom stanu koji je star koliko i ja, sigurno ima i 60 godina, napravio ga je moj otac za majku. Sjećam se kada sam sa samo sedam godina tkala ćilime, a nisam mogla ni dohvatiti sve dijelove razboja, navodi jedina petrovačka tkalja. -To je mnogima bio osnovni izvor prihoda, nije bilo žene ni djevojke koja nije imala tkalačkog stana. Tada su nakupci uzimali naše ćilime i prodavali ih širom cijele države, a imamo dokaze da su Petrovački ćilimi stigli i u najudaljenije kontinente, kaže ona.

Sačuvati od zaborava

Surova bosanskohercegovačka svakodnevnica je ovaj vid manualne manufakture polako dovela do samog praga zaborava. Lokalna zajednica sa Centrom za kulturu i obrazovanje Bosanskog Petrovca bori se da taj najupečatljiviji simbol kraja ne utihne.

Pedeset tkalačkih stanova stoji neupotrebljeno, u vlažnom podrumu općinske zgrade. Iz Centra za kulturu i obrazovanje su predlagali da razboje (stanove) raspodijele ženama koje su zainteresovane da započnu proizvodnju u vlastitom aranžmanu. -Postoji inicijativa da se tkalački stanovi izdaju na revers ženama koje su prošle obuku, čak imamo i dostupne prostorije gdje ne moramo plaćati kiriju. Ali opet se vraćamo na početni problem, dakle, nemamo tržišta, kaže Husetić.

Breme i privilegija jedne osobe

Po svemu sudeći, Petrovački ćilim je privilegija samo jedne osobe koja nostalgično reproducira stare šare i kombinuje motive sa ćilima svoje majke kako ne bi pali u zaborav. -Ja to radim iz velike ljubavi, to me smiruje. Kada završim svoje dnevne obaveze, sjednem za tklački stan i osjećam se ispunjenom skroz. Teško jeste, i sam proces je jako složen i zahtjevan al’, opet, to mi je odmor za dušu a sa druge strane, osigurava mi neku skromnu zaradu kojom mogu kupiti materijal i nešto ostaviti porodici, govori Sedija Spahić.

Sedijin majstorski rad su prepoznali mnogi! Kupci po preporuci dolaze do njenog kućnog praga i kupuju unikatne rukotvorine. Kvalitet i ekskluzivnost su prepoznati, samo je potrebno inicijativu podići na veći nivo i ponuditi još uvijek nezvanični brend u sklopu kompleksnije ponude kulturnog turizma. -Mi se ne predajemo, bosanskopetrovački ćilim ne smije pasti u zaborav. Za sve postoji tržište, a mi smo u potrazi za nedostajućom karikom koja će nam osigurati put do kupaca, kaže Ansela Husetić. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Reprezent.ba



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.