Search
Wednesday 19 June 2024
  • :
  • :

Obnovljena Bali-begova džamija na Bistriku (FOTO)

Jedna od najstarijih sarajevskih džamija, Balibegovica, sagrađena u drugoj polovini 15. vijeka, je tradicionalnim učenjem mevluda uoči Ramazana obilježila i završetak dvije značajne aktivnosti.

Ovaj spomenik kulture i vjerski objekt obnovljen je ugradnjom novih prozora i ulaznih vrata. Džamija je dobila i podno grijanje, pa će obavljanje namaza u zimskim mjesecima biti od sada u komfornijim uvjetima, piše Fena.

Jučer su se na mevludu okupile džematlije s područja Balibegovice koja se nalazi u naselju Bistrik, u općini Stari Grad, vakifi koji su pomogli obnovi džamije, te vjernici iz drugih dijelova Sarajeva.

Jedan od vakifa Azra Kantardžić, čiji je muž Selim Kantardžić bio mutevelija džamije Balibegovica do 2008. godine kada je umro, donirala je 12.000 KM za podno grijanje i krečenje džamije. Ona je uvakufila i zemljište na Sokolju za izgradnju džamije i imamske kuće u Naselju Heroja. Nedavno joj je uručeno posebno priznanje za 40 godina uspješnog rada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje je bila jedna od prvih uposlenih žena.

Uz izraze zahvalnosti vakifima i džematlijama za pomoć u obnovi, najavljeno je da će tokom Ramazana sabahski i teravih namazi biti klanjani za imamom u toj džamiji.

Džamija Balibegovica, kako piše na ploči pored ulaznih vrata, sagrađena je u drugoj polovini 15. vijeka. Na drugoj ploči piše da je spomenik kulture pod zaštitom države.

Džamija ima kvadratnu osnovu 8,10 x 8,10 m izgledom je tipična tzv. mahalska džamija. Ima četverovodni krov pokriven crijepom. Minaret je nizak i drveni.

Drveni trijem ispred ulaznih vrata stoji na stubovima. Dio iznad ulaznih vrata džamije je ukrašen. Minber, ćurs i musandera su, također, drveni, s malim rezbarijama na lukovima.

Široka, lijepo popločana staza vodi od ulaznih vrata na ogradi do trijema, a sa desne strane nalazi se jedinstven maleni šadrvan.

U dvorištu, na sjeveroistočnoj i zapadnoj strani, nalazi se oveće groblje, pretežno sa starijim nišanima.

Džamija je vakuf čuvenog osmanlijskog vojskovođe i državnika Bali-bega Malkočevića, koji je na Balkanu posebno postao poznat i omiljen zbog turske serije “Sulejman Veličanstveni”. Bali-beg je imenovan Bosanskim sandžak-begom 1475. godine. Uz džamiju je sagradio i česmu, a u blizini džamije vakif je izgradio i ženski hamam.

Ne zna se tačno odakle je porijeklom, ali se smatra da je rodom iz Bosne. U osmanskim hronikama Gazi Bali-beg Malkoč-oglu se posebno pominje u vojnim pohodima u Mađarskoj, Banatu i Slavoniji.

Džamija je nekoliko puta bila porušena, a posljednja adaptacija je izvršena 1995. godine.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježava Dan džamija manifestacijom „Dani džemata i džamija” koja se održava od 5. do 19. maja. Brojnim sadržajima se želi, između ostalog, ukazati da su bh. džemati naslijeđe plemenitih i aktivnih imama, prethodnika, koji su svojim radom, trudom i angažmanom formirali svijest kod tadašnjih muslimana o značaju i važnosti džemata. I džamija Balibegovica je jučerašnjim učenjem mevluda to potvrdila.

Autor: Fena –




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.