Search
Thursday 28 March 2024
  • :
  • :

JU OŠ „Skokovi”: Školska kestenijada 2017.

U našoj školi se ove godine rodila ideja o organiziranju školske kestenijade  jer je naše područje vrlo bogato kestenovom šumom Ideja je potekla od radnika škole i vrlo je uspješno realizirana.

Cilj ideje je bio skrenuti pažnju učenicima na mogućnost zarade prikupljanjem kestena, educirati učenike o karakteristikama kestenovog drveta, uvjetima koji su neophodni za uspijevanje kestena, značaju kestenovog drzveta za razvoj pčelarstva, kestenovom drvetu kao građevinskom materijalu, širokoj primjeni ploda kestena, problemima sa kojima se suočavaju kestenove šume, kao i prije svega, boravak i druženje učenika u prirodi.

„Školska kestenijada 2017.“ u našoj školi se odvijala kroz 2 faze. Prva faza je bila prikupljanje kestena od strane učenika i radnika škole, dok je druga faza bila vezana za prženje, degustaciju i druženje učenika, radnika škole i roditelja.

kesten

U srijedu, 11.10.2017. godine, učenici i zaposlenici JU OŠ “Skokovi” su se družili u prirodi i prikupljali kesten za “Školsku kestenijadu 2017. godine”. Učenici su u šumi proveli oko sat vremena te prikupili određene količine kestena. Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa, učenici od I do V razreda, su se družili i prikupljali kesten na prostoru šume “Krčevine” na Skokovima. Drugu grupu su činili učenici od VI do IX razreda. Ova grupa se družila i prikupljala kesten na prostoru “Vakufske šume” na Brezovoj Kosi.

Druga faza “Školske kestenijade 2017. godine” je bila na programu u ponedjeljak, 16.10.2017. godine. Kestenijadi su prisustvovali učenici, radnici škole, roditelji i gosti iz drugih škola. Prisutni su se zabavljali uz degustaciju prženog kestena. Svečanost je upotpunio učenik naše škole, Haris Tahirović, koji je sa svojom harmonikom zabavljao prisutne. Pjevale su se sevdalinke i igrala narodna kola.

Nadamo se da će „Školska kestenijada“  prerasti u tradiciju.

kesten

 

O kestenu…

Kestenove šume su najviše zastupljene na području Južne Evrope. Historičari smatraju da je keseten došao u Evropu preko Grčke.  Po nekim predanjima, kestene su na područje Krajine donijeli Rimljani. Kesten je dobio ime od lat. riječi “Castanea”.  Po svom geografskom položaju, BiH pripada navedenoj zoni tj. zoni Južne Evrope, pa zbog toga i u našoj zemlji susrećemo kestenove šume.  U BiH su zastupljene na 3 područja i to: Krajina, područje Konjica i Bratunca.  

Na području USK-a, kestenove šume su najviše zastupljene u općinama Cazin, zatim Bužim i dijelovima Velike Kladuše i Bosanske Krupe. Na ovom podneblju je čak 7000 hektara kestenove šume ili 70 km2.  Od svih općina USK, područje Cazina ima najviše površine pod kestenovom šumom. Tu prednjače MZ Skokovi, MZ Pećigrad i MZ Gornja Koprivna.

U našoj zemlji postoje idealni ekološki uslovi za uzgoj pitomog kestena kao voća. Najbolje mu odgovara nadmorska visina od 300 do 400 m i prosječna godišnja temperatura zraka oko 10°C.  Najbolje uspijeva na kiselom tlu bez krečnjaka, a ne podnosi veću vlagu. Drvo kestena može narasti do 25 m uvis, s bujnom, velikom krošnjom godišnje može dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina.

U naselju Rošići u MZ Pećigrad / Cazin postoji kesten, čiji je obim 11 metara, a starost oko 300 godina. Zanimljivo je, da on još uvijek daje zdrave i ukusne plodove. Najveći problem za krajiški kesten predstavlja rak kore i insekt osa šišarica. U BiH je otkrivena tek 2015., a može smanjiti urod ploda i do 80%.

kesten

Plod kestena je još bogat kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine. Kesten se koristi za pripremu juha, kao prilozi uz razne vrste mesa od peradi, divljači, junetine. Koristi se i u receptima toplih salata, rižota, priloga jelima od riba, do sladoleda i pudinga od kestena. Od ploda kestena radi se zdravo i ukusno brašno. Kesten je posebno bitan za pčelare jer je kestenov med jedan od najkvalitetnijih u Evropi.

Drvo kestena je materijal koji se još od srednjeg vijeka koristi za izradu jednostavnog namještaja u seoskim kućama. Vrlo je teško drvo, a smatra se siromašnim zato što nema tanku teksturu te se ne može fino obrađivati i rijetko se koristi za serijsku proizvodnju. Velika prednost ovog drveta je potpuna otpornost na crvotočinu zbog visokog postotka tanina.

Prema neslužbenim informacijama, na području USK-a se otkupi od stanovnika do 10.000 tona kestena i sa evropskog tržišta prihoduje oko pet miliona konvertibilnih maraka.

Poznato je da je rimski car Cezar dao spaliti šume kestena na područjima koje je osvajao da bi uništio izvor hrane domaćem stanovništvu.

kesten

 

(Izvor: JU Osnovna škola “Skokovi”)

 




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.