Svrzina kuća – svjedok jednog vremena
Osim raskoši koju posjeduje, ovaj muzej stare bosanske arhitekture oslikava nekadašnju kulturu stanovanja u Sarajevu.
Muzej ‘Svrzina kuća’ nekada je bio stambeni kopleks koji je pripadao uglednoj sarajevskoj porodici Glođo. Kasnije porodičnim vezama prelazi u vlasništvo porodice Svrzo.
Kuća i avlija su u cijelosti izgrađeni u tradicionalnom bosanskog stilu i odslikavaju kako su bogate muslimanske porodice živjele potkraj 18. i tokom 19. stoljeća u Sarajevu.
Svrzina kuća je jedna od rijetkih primjeraka kuće podijeljene na dva dijela – muški (selamluk) javni i ženski (haremluk). Dok je selamluk bio namijenjen gostima, haremluk je bio namijenjen za porodično druženje i odmor.
Tipična za stare muslimanske kuće je djevojačka soba u kojoj su žene vezući pokušavale iskazati svoju kreativnost, a balkonski prostor ispred sobe je zaštićen od vanjskih pogleda mušepcima koji su skrivali intimu.
Najveća i najljepša soba je musafirhana koja je smještena u prizemlju i služila je za različite svečane, porodične i praznične trenutke. Na njenom je podu pirotski ćilim, na zidu satovi turske i austrijske proizvodnje i raskošno venecijansko ogledalo, a strop ukrašen izuzetnim primjerkom stambolskog lustera koji inače krasi ostale sobe.
Spavaća soba otkriva da se tada spavalo na podovima, a tu je i primjerak bešike za bebe, te zemljane peći na drva koja je zagrijavala prostor tokom hladnih sarajevskih zima. Zidovi su ukrašeni levhama sa citatima iz Kur'ana te rafama s dekorativnim posuđem.
Detalji poput ručno tkanih tepiha, ormari sa urezanim orijentalnim motivima, bakreno posuđe i raskošni luseteri svjedoče o bogatstvu nekadašnjih vlasnika.
Ova ljepotica ima veliki značaj i to ne samo kao svjedok jednog vremena, ali i kao prostor za kulturne događaje koji se odvijaju u njenoj avliji sa ružičnjakom.
Autor Hasan Keranović
〈macanovici.net〉
