Četvrt vijeka „Pećke kestenijade“
PEĆIGRAD – Ova 25-ta po redu – jubilarna „Pećka kestenijada“ održana je u subotu – 11. oktobra 2025. godine u izvanrednim klimatskim uvjetima – po sunčanom i izuzetnom ugodnom vremenu. I ova konstatacija svakako je razlogom odlične posjete, ponajbolje od svih do sada posjetitelja sa prostora cijele Krajine,
BiH i susjednih zemalja. Dakle i očito je kako ova manifestacija raste iz godine u godinu, a to je od izuzetne važnosti jer se njome čuvaju uspomene na narodne običaje ovog kraja i otimaju od zaborava. „Pećka kestenijada“ je identitet grada Cazina i Cazinske krajine, prepoznata je u BiH i Evropi jer se miris pečenog ili kuhanog kestena lako širi preko granica BiH i Evropske unije koja je udaljena svega desetak-petnaet kilometara.
Inače, „Pećka kestenijada“ kao svojevrsni festival kojim se slavi izobilje kestena na ovom području od čije prodaje mnogi stanovnici žive, tradicionalno se održava od početka ovog stoljeća svakog drugog vikenda u oktobru, i uvijek u Mjesnoj zajednici Pećigrad. Njeni organizatori i realizatori također su uvijek isti, Dobrovoljno Vatrogasno društvo „Pećigrad“ i Kulturno-umjetničko društvo „Jusuf Sabljaković“ dok je predsjednik Organizacionog odbora i tradicionalni organizator Amir Beganović. Treba istaći da je Amir ovu ulogu preuzeo od svog prezimenjaka i rođaka rahm. Mirveta Beganovića koji je bio utemeljitelj ove manifestacije. Sjećamo se njegovih obrazloženja u pogledu vizije ove manifestacije jer je govorio ako Gradačac ima šljivu, Mostar trešnju, zašto mi u Pećigradu ne bi slavili kesten. Sve Mirvetove vizije su se ostvarile a njegovi mještani koji su ga izuzetno cijenili i slušali nastavljaju tu njegovu viziju realizirati i iz godine u godinu unapređivati, u svakom pogledu. Ova Kestenijada bila je, ne samo najposjećenija, već i sadržajno najpotpunija, a kesteni su, usprkos lošim očekivanjima ipak dobro uspjeli. Ove godine Kestenijadu su podržali Vlada USK-a i Grad Cazin uz brojne donatore i pokrovitelje u čije ime su se prisutnima obratili Denis Osmankić, ministar nauke kulture i sporta Unsko – sanskog kantona te Jusuf Bajrektarević, savjetnik gradonačelnika Grada Cazina. Prisutnima se obratio i mještanim prof. dr. Muhamed Škrgić, vrsni poznavalac historije i razvoja Pećigrada i Cazinske krajina. Manifestaciju su proglasili otvorenom Amir Beganović i Martin Potočnik iz Slovenije.
U zabavnom dijelu programa učestvovali su Haris Berković, pobjednik Zvijezda Granda, Tamburaški sastav „Bedem“ iz Bihaća, humorista Ismet Horo te Arif Galijašević Bauk, učesnik show programa „Nikad nije kasno“. Nastupila su, i to vrlo kvalitetnim izvedbama sa po dvije koreografije i slijedeća kulturno-umjetnička društva (pored već pomenutog KUD-a „Jusuf Sabljaković“) a redoslijed nastupa prati i naša video reportaža: KUD „Mira Lukač“ – Drvar, dvije folklorne sekcije Udruženja žena „Ašik kaldrma“ – Podzvizd, KUD „Liskovac“ – Liskovac – Cazin, KUD „Šumatac“ – Šumatac – Velika Kladuša i folklorna sekcija Udruženja žena „Ruža“ majetići – Cazin. Program su vodile: Sedifa Beganović i Selma Nuhanović. Gosti „Pećke kestenijade“ bili su vatrogasna društva, gasilske službe, planinari, pčelari i drugi.
Inače, Pećigrad je Mjesna zajednica podijeljena na dva dijela jer je „presijeca“ regionalni putni pravac Velika Kladuša – Cazin – Bihać, a ispod Pećkih brda, koja su obilato bogata kestenom. Kestenijada je promijenila do sada tri lokacije i već duže vrijeme održava se na ovoj lokaciji, u samom centru Pećigrada, a sve su prilike da će ovo postati trajna lokacija jer su organizatori tako ne samo odlučili već i uložili određena sredstva u stalnu i fiksnu binu.
Sve dosadašnje manifestacije posvećene su kestenu
Manifestacija posvećena kestenu logično je nazvana Kestenijada u okviru koje se dešava festival kestena. Jesen u Pećigradu dolazi mirisom kestena, dima i vatre pa otud i posebna radost ovom prirodnom dragulju, koji mnogima u Cazinskoj krajini život znači, izražena na festivalu kestena – Kestenijadi, organiziranoj 25-tu godinu zaredom.
„Pećka kestenijada“ inače započinje prženjem kestena nakon čega slijedi degustacija, ali i prezentacija onoga što se od kestena pripravi. Na ovoj Kestenijadi prženi kesteni oko jedne tone su se posjetiocima dijelili besplatno, uz „vojnički grah“ koji se također besplatno nudio posjetiocima, (oko 700 porcija) naročito onima koji su u Pećigrad dolazili iz daleka. Upravo onako koliko je kesten jedinstven na ovim prostorima, tolika je i vještina u njegovoj pripremi.
Ovogodišnja – jubilarna „Pećka kestenijada“, potvrdila je važnost manifestacije jer pomaže u aktivnostima obogaćivanja i revitalizacije kestena i šuma, koje se prostiru na gotovo šest hiljada hektara, tačnije 5.616 hektara, u Gradu Cazinu i općinama Velika Kladuša i Bužim te dijelom i Bosanske Krupe i ovo područje je sa najviše kestenovih šuma u BiH.
Kesten je ove godine ipak uspio držati se solidnog prinosa
Kesten je ujedno i jedan od razloga razvoja pčelarstva na ovim prostorima, a to se dalo primijetiti na prodajnim štandovima. Cazinski kestenov med je inače brendiran i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo. U posljednjih desetak godina, prema službenim podacima, plodova kestena na ino tržišta izveze se između 700 i 1.200 tona.
Kesten je inače jedno od najznačajnijih obilježja Bosanske krajine, pogotovo grada Cazina, a Kestenijada koja se već godinama održava u mjestu Pećigrad sasvim sigurno potvrđuje tu tvrdnju. Puno ljudi je kroz historiju ovog kraja ostvarivalo egzistenciju kroz kesten. To je prirodni resurs koji nam je Bog dao i treba ga staviti u funkciju da narod od toga ima neku korist. Kesten je značajan kao izvozna roba, odnosno kao sirovina, s druge strane naša kulturna baština je vezana za kesten.
Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti u visinu do 25 m s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Može doseći starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom.
U Pećigrad i okolnim naseljima drvo kestena raste na svakom koraku, u šumama, pored lokalnih puteva i ispred kuća te je jedno od najznačajnijih obilježja ovog dijela BiH. Uz sve dobrobiti boravka u prirodi i skupljanja šumskih plodova, sazna se i poneka zanimljivost. Kestenova šuma na ovom dijelu općine Cazin prostire se od Johovice, preko Pećkih brda, pa sve do Gornje Koprivne. Po nekim predanjima kestene su na ovo područje donijeli Rimljani, a nerijetko se u šumama i danas mogu naći stabla koja su stara preko 200 godina. U naselju Rošići, kod Pećigrada, postoji i danas kesten čiji je obim stabla 11 metara, a starost oko 300 godina. Zanimljivo je, da ovaj kesten još uvijek, doduše tek sa svega nekoliko grana, daje zdrave i ukusne plodove.
Drvo kestena u velikokladuškom naselju Kudići koje je, prema nekim saznanjima mještana, staro preko 400 godina, još uvijek daje plodove. Ono što je još zanimljivo za ovo drvo je da njegov opseg iznosi skoro 6,5 metara. Nedaleko od ovog unikatnog stabla kestena je i stablo lipe, za koje se pouzdano zna da je starije od 100 godina, a koliko tačno je staro, kao i stablo kestena, morali bi utvrditi stručnjaci.
Amir Beganović, organizator „Pećke kestenijade“ izrazio je zadovoljstvo posjetom građana koji iz godine u godinu svojim dolaskom daju doprinos ovoj značajnoj manifestaciji za ovaj kraj. Beganović je kazao da je kesten ove godine daleko najbolje rodio, najslađi je i izuzetno zdrav. „I u budućnosti se ne smije dozvoliti da ova tradicija stane, treba omogućiti da živi i dalje na ovom području“ – kazao je, između ostalog Beganović. Esad ŠABANAGIĆ
